ZAMP-ovo bogaćenje na račun 'prženja'

Udruge koje štite autorska prava skladatelja, izvođača, diskografa i filmaša (ZAMP) ove godine skupit će oko 3,5 milijuna kuna od naknada za privatno kopiranje. Još toliko ZAMP može očekivati od te naknade za prošlu godinu, što tom tijelu Hrvatskog društva skladatelja (HDS) u startu osigurava dodatan prihod od približno milijun eura. U iduće dvije godine naknade za privatno kopiranje mogle bi se znatno povećati pa ZAMP po neslužbenim procjenama može računati da će od njih prikupljati prosječno dva milijuna eura godišnje. Visina naknade Rezultat je to sporazuma o iznosima naknada za privatno kopiranje što su ga u petak potpisali Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora trgovine u HGK, i Željko Brkanović, predsjednik HDS-a. Definirane su visine naknada za privatno kopiranje, model njihova povećanja i smanjivanja te razdoblje važenja sporazuma. Sporazum je osim toga u potpunosti legalizirao privatno kopiranje što je službeno potvrdio ZAMP. Ta je udruga objavila da Hrvati "imaju pravo legalno presnimiti zaštićena autorska audio i audiovizualna djela za privatno i drugo vlastito korištenje". Ako ste kupili legalnu kopiju CD-a, DVD-a ili drugog medija sa zaštićenim autorskim sadržajem, imate ga pravo kopirati pod uvjetom da tu kopiju koristite za vlastite potrebe. No, iako se sporazumom o iznosima naknada za privatno kopiranje rješavaju problemi trgovaca memorijskim proizvodima, on je naišao na snažnu opoziciju. Potrošačke udruge, profesionalni fotografi, dio informatičara i ostalih javnosti dočekali su ovaj sporazum na nož. Zadravko Lipić, član Uprave društva Potrošač, istaknuo je da potrošači tehnologija ne podržavaju taj sporazum jer ih u njegovu nastajanju nitko o tome nije konzultirao. Lipić je upozorio da ni ZAMP ni HGK nisu našli shodno da tijekom godinu dana pregovaranja o iznosima naknada pozovu na sudjelovanje ili barem upitaju za mišljenje potrošačke udruge s obzirom na to da će u konačnici naknade za privatno kopiranje, jednako kao i PDV, platiti građani - krajnji korisnici. Na to je reagirao Nenad Marčec, zamjenik direktora ZAMP-a. On je izjavio da želi što se potrošačke udruge nije pozvalo na pregovore te da su sada otvoreni za razgovor. Merčecov stav ne čudi s obzirom na to da će po neslužbenoj procjeni zahvaljujući ovom sporazumu u razdoblju od početka 2005. do kraja 2009. na račun ZAMP-a pristići od tri do pet milijuna eura. Skupina uvoznika i distributera memorijskih proizvoda pri HGK pak smatra da ZAMP vjerojatno neće ostvariti takav prihod. Naime, sporazum uključuje zaštitne klauzule po kojima svaki pad prodaje može smanjiti visinu naknade za pojedini memorijski proizvod. Također uvoznici upozoravaju da promjena cijena memorijskih proizvoda ne bi trebalo biti jer su iznose naknada za privatno kopiranje već uračunali u cijene tih proizvoda počevši od nove godine. Štitimo staro Druga velika zamjerka sporazumu je uskogrudnost razumijevanja zaštite intelektualnog vlasništva koju je pokazao HDS. Naime, dio informatičara, pa čak i dio glazbenika zamjera ZAMP-u što autorska prava štiti samo nametima i naplatama kazni čvrsto se držeći postojećih, starih modela distribucije autorskih djela, a u isto vrijeme, čini se, ZAMP ne radi ništa kako bi se u Hrvatskoj promicali novi, digitalni modeli distribucije autorskih djela, primjerice iTunes. Zamjenik direktora ZAMP-a na to je rekao da su već kontaktirali iTunese, ali nisu imali sredstava da realiziraju taj projekt. Merčec pojašnjava da nikakav novac pa tako ni ovaj koji će dobiti od naknada za privatno kopiranje ne mogu trošiti bez odobrenja autori čija prava štite. On je zaključio da bi ZAMP vrlo rado uložio u razvoj i promociju takvih suvremenih, digitalnih modela distribucije glazbe ako to prihvate autori.