Zadar se okreće obnovljivim izvorima energije

Riječ je o prvom ovakvom projektu u Hrvatskoj kojim se na cjelovit znanstveni način analizira kakvo je stanje s obnovljivim izvorima energije, gdje ih ima i na koji bi se način trebali koristiti. Županija je ovu studiju platila svega 180 tisuća kuna, a 80 tisuća je osigurao Fond za energetsku učinkovitost. Voditeljica cijelog projekta, na kojem je radilo petnaestak znanstvenika, dr. Branka Jelavić kaže da upravo ulazimo u zlatno doba obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, a Zadarska županija ima sada preduvjete da sustavno krene u promjenu dosadašnje energetske politike. Naime, do 2020. godine u EU-u će se 20 posto energije morati proizvoditi iz obnovljivih izvora, a ovo područje ima velike predispozicije da to ostvari. U studiji se tvrdi kako su najveći potencijali u vjetroenergiji. Ne samo zbog toga što je u Županijskom prostornom planu predviđena instalacija vjetroturbina ukupne snage 350 megavata, nego i zbog velikog interesa investitora. Institut izrađuje i tzv. atlas vjetrova, prema kojemu će se točno znati koje su najpogodnije lokacije. Neka mjerenja su već obavljena u aranžmanu potencijalnih investitora, a Institut je ispitivao vjetar na lokacijama Debelo brdo i u blizini Gračaca. Nakon sedam vjetroturbina kod Paga, koje proizvode šest megavata struje, najbolje izglede za postavljanje vjetroparka postoji za lokaciju Zadar 1 kod Kruševa. U Županijskom planu, kaže se u studiji, postoje još brojne lokacije na kojima bi se mogle postaviti vjetroturbine. Ključna stvar u ovom poslu će biti dobivanje suglasnosti od HEP-a. Zbog infrastrukturnih ograničenja HEP je dosad dao suglasnost za instalaciju vjetroturbina od samo 64 MW na području Županije. Neizvjesno je na koji će se način veliki interes investitora moći ostvariti jer HEP za cijelu Hrvatsku ne misli dati suglasnost za više od 300 megavata! Sunčeva energija je na zadarskom području iskorištena vrlo malo, i to uglavnom za grijanje vode. Potreban je sustav stimulacije ulaganja u korištenje sunca i u gradnju energetski učinkovitijih objekata. Gradnju fotonaponskih sustava koji izravno proizvode električnu energiju, država već stimulira – poticajna naknada za proizvodnju 1 kW električne energije iz fotonaponskih ćelija je 4,742 kune. No, vjerojatno su velika početna ulaganja otežavajući faktor jer za instaliranje snage od 1 kWh, koji na zadarskom području može proizvesti 1321 kWh, u opremu treba uložiti oko 40 tisuća kuna. Ta investicija se isplati za 8 do 14 godina, s tim da je rok trajanja instalacije 25 godina. Zato se ovakav način korištenja sunca preporuča za objekte na otocima ili dalje od naselja. Studijom je analiziran i hidropotencijal rijeka na čak 78 lokacjia, preporuča se gradnja četiri male hidroelektrane ukupne snage 17 megavata.