H-Alter
 Irskoj, Italiji, Švedskoj i ostalim zemljama koje prakticiraju zabranu pušenja na javnim mjestima od početka iduće godine pridružuje se i Francuska.

Zabrana pušenja uzima sve više maha u Europi i drugdje u svijetu. Irska je još 2004. godine bila prva zemlja koja je zabranila pušenje na radnome mjestu, SAD ima slične zabrane od 2003. godine, a 2004. je Butan bio prva zemlja na svijetu koja je sasvim zabranila prodaju duhana. Na jednu od najrigoroznijih zabrana sprema se Francuska, koja će od veljače iduće godine zabraniti pušenje na većini javnih mjesta, a 11 mjeseci poslije, od 1. siječnja 2008. godine pušenje će biti zabranjeno u svim kafićima, restoranima, hotelima i noćnim klubovima. Najava te zabrane francuske pušače je uznemirila ponajviše zato, što je donesena unatoč osiguranih 100 milijuna eura za pomoć ljudima da se odreknu pušenja i smanje bolesti povezane uz pušenje. Primjerice, dopuštajući im nikotinske nadomjestke u iznosu od 50 eura. No, francuski premijer rekao je da će zabrana sigurno stupiti na snagu te će se time slijediti primjer drugih zemalja, poput Irske i Italije. Francuski pušači, koji čine četvrtinu populacije, već su bili pogođeni snažnim povećanjem poreza na duhan te su bili suočeni s kaznom od 183 eura zbog bacanja opušaka na pločnik, a taj potez smatraju još jednim izravnim napadom na njih. Zabrana pušenja u Francuskoj prvo će se odnositi na stanice javnog prijevoza, muzeje, vladine urede i prodavaonice od kojih su mnogi otprije već pod zabranom pušenja. Ekonomisti kažu da je teško procijeniti kakve će posljedice imati ta zabrana. Kažu da je »konačni gospodarski učinak« poprilično nepoznat. Neki smatraju da će biti nemoguće u kafićima izgraditi dobro ventilirane, a opet zatvorene i odvojene prostorije za pušenje, koje su i ograničenih veličina. U njima osoblje neće moći posluživati goste. Neke druge profesije očekuje i teža budućnost. Odluka će posebno pogoditi vlasnike disko klubova, koji smatraju da se odluka o zabrani pušenja u noćnim klubovima protivi bilo kakvom razumnom razmišljanju, a, uz to, rok od godine dana je prekratak za izgradnju posebnih prostorija za pušače. Francuska vlada objašnjava uvođenje zabrane potrebom smanjenja smrtnosti uzrokovane pušenjem, koje godišnje uzima 66.000 francuskih života. Unatoč svemu, brojne su zabrane pušenja u Europi i svijetu znatno pridonijele izlaganju pasivnom pušenju. To pokazuje i nova studija, koju su izradili dr. Saverio Stranges i njegove kolege sa Sveučilišta u Buffalu, New York, koji su istraživali povezanost pasivnog pušenja s mogućnošću dobivanja srčanog udara. Otkrili su znatan pad prijavljenih nuspojava pasivnog pušenja. U studiji, koju je prenio Reuters, istraživači su promatrali sudionike i tražili od njih da im kažu kada i koliko su bili izloženi pasivnom pušenju u kući i na poslu, od djetinjstva do današnjeg dana. Usporedili su 1257 zdravih ljudi sa 284 onih koji su doživjeli srčani udar. Svi ispitanici su bili nepušači u dobi od 35 do 70 godina. Dok je rizik za srčani udar bio najviši u onih koji su najviše bili izloženi pasivnom pušenju, veza je bila značajna samo za izloženost pasivnom pušenju u radnom okruženju ili na javnome mjestu. Znanstvenici su zaključili da je prijavljeno izlaganje pasivnom pušenju zadnjih godina u znatnom padu. Tri četvrtine ispitanika reklo je da je bilo izloženo pasivnom pušenju kod kuće prije svoje 21 godine. Samo je 13 posto žena i oko 12 posto muškaraca reklo da je nedavno bilo izloženo dimu cigareta kod kuće, a 10,8 posto žena i 23,5 posto muškaraca prijavilo je izlaganje pasivnom pušenju na radnome mjestu. Znanstvenici su zaključili da znatan pad izlaganja pasivnom pušenju pokazuje pozitivan razvitak koji će, vjeruje se, pomoći u smanjenju smrtnosti od srčanih bolesti.