Predstavnik Hoto grupe izjavio je 31. svibnja 2007. u emisiji Pola ure kulture da počinje radovima (rušenjima) na Cvjetnom trgu za dva mjeseca. Mediji uzimaju zdravo za gotovo njegove izjave i objavljuju ih u naslovima kao moguću i stvarnu činjenicu. Međutim, predstavnik Hoto grupe je već mnogo toga neobaveznog izgovorio i ostao živ. On se bavi obmanjivanjem, zastrašivanjem i manipuliranjem gradskih činovnika i građana.
Postoji najmanje šest valjanih razloga zbog kojih za dva mjeseca (i vjerojatno nikada) ne će početi rušenje na Cvjetnom trgu:
1. VAŽEĆI GUP
Još uvijek važeći GUP onemogućava u unutrašnjosti bloka novu izgradnju osim iznimno za javne i društvene sadržaje, te garaže isključivo za potrebe bloka. To znači da izgradnja poslovno-trgovačkih i stambenih sadržaja po važećem GUP-u nije moguća, kao niti izgradnja garaže većeg kapaciteta u podzemlju.
Također, pristup unutrašnjosti bloka moguće je provesti samo kroz kolni prolaz ulične građevine, a nikako ukapanjem u pješačke površine (što navodno Hoto grupa zamišlja u Varšavskoj ulici), jer to zabranjuje, osim članka 59. i članak 90. Odluke o donošenju GUP-a.
Članak 59- - Opća pravila:
- uređenje dvorišta tako da je u unutrašnjosti bloka moguća rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina uz prenamjenu, a nova gradnja samo iznimno, za građevine javne i društvene namjene i garaže za potrebe bloka; ...; pristup s javnoprometne površine preko ulične građevne čestice, odnosno kroz kolni prolaz ulične građevine;
- u središnjem gradskom prostoru omeđenom Kačićevom, Vodnikovom, Branimirovom, Borninom, Bauerovom, Vlaškom, Ribnjakom i Mikloušićevom ulicom ... ne mogu se graditi javne garaže; ...;
Članak 90.
- nije dopušteno rastvaranje uličnih pročelja kao i intervencije u plohi pločnika-pješačke površine (usjecanje, gradnja prilaznog stubišta i sl.) radi izvedbe ulaza u te prostore;
2. POKRENUT JE PROCES IZMJENE GUP-A
Upravo zbog toga što po važećem GUP-u nije bilo moguće provesti projekt Hoto grupe kao i slične zamisli u drugim donjogradskim blokovima, pokrenut je (najprije hitan, a nakon intervencije Ministarstva zaštite okoliša i graditeljstva, standardni) proces izmjene i dopune GUP-a.
Sukladno pravilima struke i dobrim običajima bilo bi logično da se utvrdi ili naprosto provodi moratorij na izdavanje lokacijskih dozvola u vrijeme izmjene GUP-a. U Zagrebu, međutim, iste upravne strukture koje su pokrenule proces izmjene GUP-a spremne su izdati nekakvu lokacijsku dozvolu po važećem GUP-u. Jer, investitor je procijenio da će po novom GUP-u vjerojatno biti natjeran u koliko-toliko normalne procedure odlučivanja u kojima neće moći nametati isključivo svoje interese: u izmjeni GUP-a se predlaže za ovaj blok obvezna izrada detaljnog plana uređenja prostora, o kojem se provodi javna rasprava.
3. ZAŠTITA SPOMENIČKE BAŠTINE
Investitor je u emisiji Pola ure kulture pokazao da povijesne zgrade na Preradovićevom trgu 6 i u Preobraženskoj ulici 6 smjera ipak srušiti i sačuvati samo njihove fasade, poput kulisa. To je, međutim, u suprotnosti s rješenjem Ministarstva kulture tj. njegova Vijeća za kulturna dobra, koji izrijekom zabranjuju rušenje zgrada.
Investitor pri tome opet pokušava sitnim prijevarama zamagliti činjenice te, pokazujući visoke zgrade s plavim kristalima na krovu iza kulisa povijesnih zgrada, kaže da su još donekle sporni ti plavi kristali, kao da nije sporno sve što on zamišlja ovdje poduzeti (i rušenje povijesnih zgrada i izgradnja visokih zgrada iz fasada-kulisa).
Foto: Šest razloga zašto Cvjetni trg neće izgledati ovako
4. LOKACIJSKA DOZVOLA I ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU
Nevjerojatna je i neprovediva zamisao gradskih činovnika da bi se mogla izdati lokacijska dozvola za novu izgradnju u bloku ignorirajući obavezu Zakona o upravnom postupku, koji obavezuje da se u upravni postupak izdavanja lokacijske dozvole uključe, kao stranke u postupku, suvlasnici nerkretnina koje graniče sa parcelama za koju se dozvola izdaje.
Naime, pročelnik gradskog ureda u kojem se utvrđuje lokacijska dozvola tvrdi da je postupak izdavanja lokacijske dozvole pri kraju, a suvlasnici nekretnina nisu dobili još niti poziv za sudjelovanje u postupku. Nadajmo se da je još uvijek preostalo toliko od pravne države da se pozitivni propisi ne mogu mimoići, jer postoji i nadzor predviđen Zakonom (Urbanistička inspekcija).
5. DOZVOLA ZA UKLANJANJE OBJEKATA I ZAKON O GRADNJI
Investitor rado govori o rušenju, a još nije dobio dozvolu za uklanjanje postojećih objekata, na koju obavezuje Zakon o gradnji. Ma kako bilo dosadno štivo zakona, kako bismo svi osvijestili značaj i težinu ovog dokumenta, najbolje je citirati dva relevantna članka iz tog Zakona:
Članak 147.
Zahtjev za dozvolu za uklanjanje građevine ili njezina dijela podnosi u pisanom obliku vlasnik građevine i prilaže:
– tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela, (napomena: tko je vidio taj projekt? zar će se milijuni kubika ruševina helikopterom iznositi iz grada?)
– dokaz vlasništva građevine, (napomena: za kino Zagreb još se vode sudski procesi, vlasništvo nije nedvojbeno)
– potvrde tijela državne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita i spašavanje ljudi, zaštita okoliša, zaštita građevine koje su kulturno dobro, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.).
U postupku izdavanja dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela stranka je vlasnik građevine, te vlasnik nekretnine na kojoj je izgrađena građevina za koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Stranka je i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utječe na njegova stvarna prava. (napomena: suvlasnici nekretnina nisu za ovaj postupak dobili poziv, kao niti za lokacijsku dozvolu.)
Članak 148.
Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:
– nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš,
– tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevinske parcele nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela,
– proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina.
Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovoga članka podliježe kontroli projekata glede mehaničke otpornosti i stabilnosti za slučaj da način uklanjanja i uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina.
Više od 50.000 građana potpisalo je peticiju...
6. PETICIJA SA VIŠE OD 50.000 POTPISA
Na zadnjem se mjestu navodi ovaj argument protiv rušenja, koji bi u svakom civiliziranom društvu bio uvažavan barem kao i prije navedena zakonska ograničenja. Naime, veliki broj i emocionalno angažiranje građana koji su potpisivali peticiju Prava na grad i Zelene akcije peticiju protiv devastacije Donjeg grada, više su nego relevantni.
Svaki političar koji ima i minimalnu osjetljivost prema mišljenju svojih birača visoko bi cijenio rezultate peticije. Jednako tako poduzetnik koji gaji svoj poslovni ugled ne bi si dozvolio ignorirati poruke iz peticije.
Političari i poduzetnici koji žive izolirano u svojoj kuli, niti na nebu niti na zemlji, podržani od šačice stručnjaka -poltrona zamišljaju da će bez kazne moći ignorirati peticiju građana kao i sva zakonska ograničenja.
