Vlada bez vizije energetske politike

Hrvatska je najnovija poskupljenja energenata na svjetskom tržištu dočekala posve nespremna, bez socijalne i energetske politike. Posljedice su ozbiljne; veliki broj ljudi je osuđen na golo preživljavanje ili gladovanje. Plaćamo najskuplje gorivo u Europi, najskuplju hranu, a uskoro i vjerojatno najskuplju struju. Vladini prihodi od trošarina i PDV-a na naftu porasli nešto manje od 16%, u ovoj godini. I nikom ništa. Ministar je zadovoljan, jer se proračun dobro puni. Bogati su sve bogatiji, a siromašni sve gladniji. Posljednje poskupljenje struje je bilo 2005., 1. rujna i to 9,49 posto za kućanstva, male tvrtke i javnu rasvjetu, te 6 posto za velike potrošače. U Hrvatskoj elektroprivredi su to pravdali nužnim tehnološkim razvojem i sigurnom distribucijom struje. Sada HEP traži poskupljenje 54%, a izgledno će dobiti 27% (pitamo se što bi bilo da su tražili 500%?), jer se trenutnim cijenama poslovanje navodno dovodi u pitanje, s druge strane velikodušno sponzorira nogometni klub Dinamo. Očito su potrebni drugi mehanizmi kojima bi se rasteretilo gospodarstvo, a ne regulacija povoljnijom cijenom kilovat sata električne energije, koja bi se do određenog broja potrošenih kilovat sati davala kao povoljnija cijena. Takve druge mjere Vlada ne može donijeti, jer energetsku politiku, jednostavno NEMA. Primjer su i cijene goriva, gdje je premijer predizborno najavljivao, kako će Vlada braniti cijenu od 8 kuna po litri eurosupera 95? Sada na sva usta govori, kako Vlada ne može utjecati na svjetsko tržište. Politika stimuliranja obnovljivih i alternativnih izvora energije ne postoji, niti ju je Vlada ikada raspravljala. Umjesto toga, kao spas premijer predlaže da se razmišlja o nuklearkama. Ministar energetike navodi da je poskupljenje nužno, te da Vlada treba paralelno donijeti paket socijalnih mjera koji bi stupili na snagu isti dan kao i poskupljenje, kako bi se zaštitili najsiromašniji. Kućanstva koja troše do 2000 kilovata struje godišnje neće biti zahvaćena poskupljenjem. Oni iznad toga plaćat će veću cijenu od 5 do 20%. No na koji će se način to obračunavati, i kojem redu kućanstva pripadate, to ne zna ni HEP. Moramo istaknuti, kako prosječno kućanstvo troši između 3000 i 3500 kilovata godišnje, a u spomenutoj socijalnoj kategoriji je manje od 5% građana. Apeliramo na vladu da ulaže u domaću pamet i domaću energiju, obnovljive izvore i očuvanje prirode, aktivnu, a ne karitativnu socijalnu politiku, jer je to jedini put u život dostojan čovjeka i pluralno civilno društvo zadovoljnih pojedinaca.