Dr. Shiva stiže nam u organizaciji Subversive film festivala pa nakon predavanja o sjemenu i hrani koje se održava u Sisku možete posjetiti i njeno predavanje o demokraciji u svijetu u Zagrebu. Ovogodišnji domaćin Foruma je grad Sisak, sjedište jedne od županija s najvećim brojem ekoloških proizvođača, nizom prirodnih bogatstava i potencijala. Organizaciju potpisuju Građanska inicijativa Sjemenka, Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac kao domaćini i Zelena mreža aktivističkih grupa.
Kao i svake godine Forum okuplja niz inicijativa, udruga, grupa, proizvođača i odgovornih potrošača koji svojim životnim stilom unose pozitivne promjene u naše društvo i zalažu se za opstanak malih obiteljskih gospodarstava, čuvaju i unapređuju osnovne resurse plodnog tla, agrobioraznolikosti i baštine domaćih sorata i pasmina, stvaraju pravednije, održivijelokalne ekonomske modele i prehrambeni sustav na dobrobit lokalne zajednice i okoliša. "Cilj nam je potaknuti ujedinjavanje svih tih inicijativa u jedinstven pokret i pokrenuti suradnju kako bi se zajednički izborili za prehrambenu suverenost naše zemlje", najavljuju organizatori. U srijedu, 13. svibnja, očekuje nas predavanje dr. Vandane Shive, eko sajam i razmjena sjemena i sadnica na kojem će izlagati proizvođači i vrtlari iz raznih krajeva Hrvatske te otvorenje izložbe fotografija posvećene tlu nagrađivane sisačke amaterske fotografkinje Andree Šipuš. Niz prezentacija i rasprava u četvrtak, 14. svibnja, vodi nas upoznavanju sudionika, razmjeni iskustava te pokretanju suradnje i planiranju zajedničkog uključivanja u međunarodnu kampanju za sjeme, hranu i demokraciju u svijetu.
"Svi smo mi sjeme. Neko vrijeme možemo ležati u zemlji no u pravom trenutku klijamo u eksploziji svih svojih potencijala. Pozdravljam vas u ovoj godini koja dolazi, godini koja je proglašena godinom tla. Godini naše vlastite zemljanosti, uzemljenosti, ukorijenjenosti. Godine u kojoj će sjeme koje sijemo, sjeme nade i ljubavi, sjeme obilja i kreativnosti biti sjeme koje će se razmnožiti i pokazati nam put naprijed." Ovim riječima dr. Vandana Shiva uvela nas je u ovu godinu i definirala fokus naših zajedničkih nastojanja.
Tlo je danas jedno od najugroženijih prirodnih resursa. Prema procjenama UN-a samo u posljednjih pedesetak godina erozija tla povećala se za 50% što je dovelo do dezertifikacije i drugih oblika degradacije te napuštanja oko trećine svjetskih poljoprivrednih površna. Za 90% gubitka plodnog tla odgovorna je poljoprivreda – 28% direktno neodrživim korištenjem i upravljanjem zemljištem, 35% prekomjernom ispašom, a 30% deforestacijom zbog oslobađanja novih poljoprivrednih površina. Od početka industrijalizacije i intenzivne obrade tla, svjetska poljoprivredna tla izgubila su oko 50-70% ugljika koji je znatno pridonio količinama ugljičnog dioksida u atmosferi. Zaštita, dobro upravljanje i održivo gospodarenje tlom nužno je za sigurnost i budućnost prehrambenog sustava. Tla su osnovni resurs primarnih djelatnosti, što znači da predstavljaju i osnovni izvor egzistencije za milijune ljudi. Moramo osvijestiti način na koji se koristimo tlima i težiti poboljšanju načina na koji njima upravljamo.
Politika zaštite tla u Hrvatskoj ne postoji, no do sada je uspostavljen monitoring Agencije za zaštitu okoliša. Podaci Agronomskog fakulteta (preuzeti iz nacrta Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. ) za Hrvatsku pokazuju to da: "gubitak poljoprivrednog tla, uzrokovan erozijom, u Hrvatskoj iznosi od 3,8 milijuna tona do 4 milijuna tona godišnje. Najplodnija tla u Hrvatskoj (crnica i eutrično smeđe tlo) kroz prethodnih stotinu godina obrađivanja izgubila su 50 do 70 posto organske tvari, a udio humusa je pao s prosječne razine od 4-6 posto na 1-2 posto. Najvažnija poljoprivredna tla u Hrvatskoj su u posljednjih 50 godina izgubila 2,1-2,8% organske tvari, tj. 2,5% organske tvari tijekom posljednjih trideset godina. Meliorirana tla su u razdoblju od oko dvadeset godina izgubila količinu humusa sa 6-10% na 4-5%, dok većina poljoprivrednih tala u Hrvatskoj danas ima sadržaj humusa od 1,5-2,5%."
Najplodnija tla u Hrvatskoj (crnica i eutrično smeđe tlo) kroz prethodnih stotinu godina obrađivanja izgubila su 50 do 70 posto organske tvari, a udio humusa je pao s prosječne razine od 4-6 posto na 1-2 posto.
Stanje u sjemenarstvu također je zabrinjavajuće. U cijelom svijetu tržište sjemena strogo je kontrolirano i iznimno koncentrirano. Čak 75% ukupnog svjetskog tržišta kontrolira svega desetak velikih kompanija, a u Europi 95% tržišta sjemena povrća kontrolira svega njih pet. Hrvatska, iako na margini njihovog interesa, ipak prepušta svoja poljoprivredna tla velikim kompanijama, jer je glavnina domaće proizvodnje propala pa gotovo sve sjeme (osim nekoliko osnovnih žitarica) dolazi iz uvoza. Niz inicijativa za očuvanje i unapređenje agrobioraznolikosti nastoji promijeniti tu sliku. Među njima jednu od najzanimljivijih priča stvara građanska inicijativa Sjemenka okupljajući i motivirajući grupu lokalnih proizvođača i vrtlara u prostoru knjižnice Vlado Gotovac gdje planiraju uspostaviti knjižnicu sjemena kako bi spojili ponudu i potražnju i time zaštitili lokalne resurse. Sjeme kao i knjige pripada svima i svi imaju pravo i obvezu da ga posude, razmnože i vrate kako bi se i drugi mogli njime koristiti.
Godina 2014. donijela nam je pobjedu i odbacivanje prijedloga Uredbe o sjemenu Europske unije koji bi, da je stupio na snagu, stavio izvan zakona rad cijelog niza udruga i inicijativa za očuvanje i razvoj biljne genetske raznolikosti, onemogućio slobodnu razmjenu sjemena među profesionalnim proizvođačima i vrtlarima i drugo. No novu i još veću prijetnju predstavlja rasprava o sklapanju Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva.
"Zbog svih tih razloga važno je da djelujemo zajednički i ujedinimo naše inicijative. Isto tako trebamo iskoristiti svaku priliku da proslavimo što još uvijek imamo mala obiteljska gospodarstva koja održavaju tradiciju i unapređuju je održivijim metodama gospodarenja. Trebamo biti zahvalni svim onim ljudima koju u našim zajednicama proizvode hranu i čuvaju agrobioraznolikost, jer je to jedini način da im vratimo dostojanstvo i naučimo ih više cijeniti. Pridružite nam se", pozivaju organizatori.
Forum se odvija uz potporu Rosa Luxemburg Stiftung. Prijave su obavezne, a prijaviti se možete ovdje do 1. svibnja.
H-Alterovu reportažu s prošlogodišnjeg Foruma za prehrambeni suverenitet pročitajte OVDJE.
PROGRAM:
Srijeda, 13. svibnja
15:00-18:00 Zeleni eko sajam – Šetalište Vladimira Nazora
15:00-18:00 Razmjena sjemena i sadnica – Trg bana Josipa Jelačića
18:00-19:00 Otvorenje foruma za prehrambeni suverenitet i predavanje "Svi smo mi sjeme, svi smo mi tlo – u susret slobodi sjemena, slobodi prehrane i demokraciji u svijetu", dr. Vandana Shiva
19:30-21:00 Otvorenje izložbe "Tlovitost" – izložba fotografija nagrađivane sisačke amaterske fotografkinje Andree Šipuš
četvrtak 14. svibnja
9:00-13:00 – Godina tla, godina suradnje (prezentacije i rasprave na teme tko su pravi nepijatelji prehrambenog suvereniteta, kako zaustaviti degradaciju tla i kako suradnjom osigurati opstanak malih obiteljskih gospodarstava)
Prezentacije će održati:
- Gordana Rešicki Degoricija (Radnička fronta) - kampanja protiv TTIP
- Cvijeta Biščević (ZMAG) - godina tla
- Željko Iličić (Stolisnik) - biodinamičke metode poboljšavanja kvalitete tla u poljoprivredi
- Iris Banješ (Brodsko ekološko društvo) - Gajna - suradnja i tradicija održavanja zajedničkih pašnjaka
13:00-14:00 – Pauza za ručak
14:00-17:00 – Priprema akcijskog plana zajedničkog djelovanja za prehrambeni suverenitet
17:00-18:00 – Zaključci
Prvi dan je otvoren za javnost, a kotizacija za sudjelovanje oba dana iznosi 200 kn što uključuje troškove noćenja i ručka u četvrtak. Kako bi htjeli omogućiti sudjelovanje svima koji žele svojim radom doprinijeti forumu bez obzira na financijske mogućnosti, dijelu sudionika možemo pokriti sve ili dio troškova (put, smještaj i hranu). Ako bez pokrivenih troškova nikako ne bi mogli sudjelovati, molimo vas da nam to naznačite u prijavnom obrascu. S obzirom na broj prijavljenih, javit ćemo vam točan iznos koji vam možemo pokriti.
Prijave su obavezne i primaju ih najkasnije do 3. svibnja. U slučaju otkazivanja molimo da nas obavijestite na vrijeme (barem 2 dana ranije). Više informacija možete naći na našim stranicama www.zmag.hr i Facebooku, a za sva dodatna pitanja kontaktirajte nas na info@zmag.hr ili 095/8082-688 (Sunčana Pešak)
