Uskoro ekspanzija vjetroelektrana

Sljedećih mjeseci konačno bi trebalo doći do usvajanja podzakonskih akata kojima će se definirati cijena otkupa električne energije iz obnovljivih izvora, nakon čega bi Hrvatska u samo nekoliko godina mogla biti načičkana vjetroelektranama vrijednima gotovo milijardu eura. Zbog višegodišnjeg odgađanja donošenja pravilnika, do danas su u Hrvatskoj izgrađene samo dvije male vjetroelektrane, ukupne snage 17 megavata. Procjenjuje se da bi elektroenergetska mreža odmah mogla prihvatiti oko 300-400 MW, a nakon prilagodbe još toliko, dakle čak 35 puta više u odnosu na postojeće kapacitete. Za instaliranje novih vjetroelektrana postoji stotinjak pogodnih lokacija, a interes investitora je toliki da 20 puta premašuje trenutačne mogućnosti prihvata mreže. 'Ovih godina očekuje se dramatična ekspanzija, jer je cilj do 2010. poticati proizvodnju iz obnovljivih izvora do udjela od 5,8 posto u ukupnoj potrošnji električne energije, dok je sada taj udjel oko jedan posto, ne računajući proizvodnju velikih hidroelektrana. Već sada ima oko 1500 MW najavljenih projekata vjetroelektrana, u relativno visokoj fazi pripreme, a interesa ima i za oko 3500 MW. Pred vratima čeka mnoštvo investitora i sustav bi najprije trebalo u cijelosti urediti', tvrdi mr. sc. Goran Majstrović iz Energetskog instituta 'Hrvoje Požar'. Osnovne prepreke velikoj integraciji vjetroelektrana su zastarjele hidroelektrane, ovisnost o hidrologiji, velika razlika između minimalne i maksimalne potrošnje, struktura i starost mreže te sustava vođenja. 'Iako sustav u cjelini ima neke pozitivne značajke za integraciju VE, trebalo bi ga još modernizirati i povećati njegovu regulacijsku moć', napominje mr. sc. Goran Majstrović. Najveći interes za gradnju VE je na području Dalmacije, osobito Splitsko-dalmatinske županije, gdje su prostornim planom predviđene čak 24 lokacije za ovakva postrojenja, a u posljednje vrijeme gleda se i na unutrašnjost. Domaći investitori većinom su partneri i predstavnici inozemnih kompanija, a iako zainteresiranih ima više od stotinu, desetak je ozbiljnih poduzetnika koji su bili spremni uložiti u istraživanja. Samo za pripremne radnje kod gradnje VE potrebno je potrošiti nekoliko stotina tisuća eura, a zatim ishoditi čak 16 različitih dokumenata. Na koncu, da bi se priključio jedan MW snage, treba u prosjeku investirati između milijun i 1,2 milijuna eura. 'S obzirom na sadašnje stanje mreže, kod priključenja na visoki napon realnost su VE prosječne snage između 20 i 30 MW, a gornja granica je između 60 i 80 MW. Izgradnja VE je dosta seriozan posao, tu nema basnoslovnih zarada, ali je riječ o stabilnom ulaganju kojem je za povrat potrebno između osam i deset godina', kaže Tonči Panza, predsjednik Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK, čija je tvrtka Adria Wind 2005. dovršila prvu hrvatsku VE, Ravne 1 na Pagu, sa sedam vjetroturbina snage 5,9 MW, vrijednu 6,4 milijuna eura. Adria Wind ove godine namjerava dovršiti i projekt Ravne 2, odnosno instalirati na Pagu još sedam turbina, a u planu joj je i niz novih projekata: velika VE na području Rudina u općini Slano u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje bi se u dvije faze instaliralo ukupno 80 MW snage, VE na Svilaji kod Vrlike u partnerstvu s tvrtkom Jura Energije, projekti kod Bruvna i Lotrića u općini Gračac, te u Orljaku kod Obrovca. VE Trtar-Krtolin iznad Šibenika, vrijednu 13 milijuna eura, izgradila je prošle godine njemačko-hrvatska tvrtka EnerSys. Uz snagu od 11,2 MW, njezina godišnja proizvodnja odgovara potrebama 10.000 kućanstava. EnerSys istočno od Šibenika kreće u gradnju VE Orlice, snage 9,9 MW, dok će u veći projekt VE Ponikve na Pelješcu, snage 34 MW, uložiti 35 milijuna eura. Njezina godišnja proizvodnja iznosit će 100 GWh, što odgovara potrebama 30.000 prosječnih hrvatskih kućanstava. U Splitsko-dalmatinskoj županiji prvu bi vjetroelektranu, na području Kostanja, trebala ove godine izgraditi tvrtka SEM 1986. splitskog poduzetnika Juroslava Buljubašića. Imat će 14 turbina snage 12 MW, a stajat će oko 12 milijuna eura. Tvrtka Kastel International iz Zadra najavila je za srpanj početak gradnje VE snage 80 MW na Golom brdu kod Benkovca, koja bi se gradila u četiri faze do 2011. godine, po 20 MW godišnje, dok Censur Zrmanja u partnerstvu s austrijskim CE Energy Holdingom namjerava kroz pet faza gradnje uložiti 53 milijuna eura u VE snage 59 MW na predjelu između Jasenica i Kruševa. . O svjetskom boomu nove industrije dovoljno govori podatak da na isporuku vjetroturbina treba čekati duže od godine dana, pa je i hrvatski Končar, očekujući ekspanziju tržišta, prošle godine predstavio svoj prvi vjetroagregat.