Moderator Boris Vidaković.
Nakon duge pauze ovo je prvo u nizu okupljanja aktivista za javni prostor u Društvu arhitekta Zagreba, nakon kojeg najavljuju organiziranje okupljanja strukovnih institucija i udruga arhitekata s ciljem javnom stručnog očitovanja o aktualnim problemima veznim uz javni prostor u Zagrebu.
Kroz prvu temu urbanizma.zg diskutirat će se o devastaciji javnog prostora u Zagrebu. Nažalost, javni gradski prostori u centru Zagreba nagrđeni su primarno svojim neprikladnim korištenjem i pratećom opremom. Trenutna tendencija u korištenju i uređenju stvara generički ambijent koji posljedično negira većinu postojećih vrijednosti. Polagano, ali sigurno dolazimo do točke kad će ugostiteljsko raubanje
Većina uređenih prostora pokazuje nemoć u pokušaju pomirenja arhitekture, urbanizma i stalno rastućih apetita privatnih poduzetnika. Nažalost treba napomenuti kako je u Zagreb godinama u oskudici kvalitetnim suvremenim uređenim gradskim javnim prostorom. Recentne ideje i realizacije uređenja gradskog prostora svjesno zaobilaze i negiraju već provedene arhitektonske natječaje, tako da više nikome nije jasno tko i kako uređuje prostor koji bi trebao pripadati svim građanima.
Nažalost, jasna i efikasna reakcija struke i institucija je do sada izostajala. Umjesto politički korektnih pripremljenih izjava s kojima ćemo se svi složiti, ovaj put nas zanima ono što se doista događa. Tako ćemo pozornost prije svega posvetiti određenim građanskim udrugama, inicijativama i organizacijama koje djeluju poput svojevrsnog surogat urbanizma pokušavajući spasiti postojeće vrijednosti u prostoru.
Upravo ove godine, gotovo na isti dan kao i prvo izlaganje iz urbanizma.zg, obilježava se dvadeseta obljetnica prosvjeda za radio 101. Podsjećamo, nakon što je najavljeno da će popularna stojedinica izgubiti koncesiju za emitiranje 21. studenog 1996. godine, održan je prosvjed na Trgu bana Jelačića, na koji je izašlo oko 120 000 ljudi, što je ujedno i jedan od najmasovnijih prosvjeda u povijesti Hrvatske.
Borba za Stojedinicu predstavlja jednu od najljepših vježbi demokracije u novijoj hrvatskoj povijesti gdje se prosvjed praktično pretvorio u kolektivni umjetnički performans na kojem je veći dio građana došao na Trg doslovno i metaforički upaliti svijeću za radio 101. Borba za jednu radijsku stanicu prije dvadeset godina bila je borba za slobodu kako medijskog tako i javnog prostora.
Srećom, u tom trenutku i Društvo arhitekata Zagreba je ustupajući prostor odigralo svoju malu, ali izrazito bitnu ulogu. Je li i danas zamisliva takva borba za javni prostor ili slobodu izražavanja?
