Direktor Margelova instituta Alen Budaj izrazio je ogorčenje zbog toga što Rojnica nije nikad izveden pred lice pravde. Budaj je rekao da je informaciju o smrti Rojnice dobio od Centra Simon Wiesenthal koji ima svoju podružnicu u Argentini. "Ogorčen sam zbog toga što se nije dogodilo ono što smo svi očekivali - da će biti procesuiran", rekao je Budaj. Centar Simon Wiesenthal teretio je Rojnicu za progon Srba, Židova i Roma na području Dubrovnika tijekom Drugog svjetskog rata, a on je tvrdio u izjavama za medije da nije kriv. Prema pisanju argentinskih medija, svjedoci su tvrdili da je Rojnica sustavno progonio Židove i Srbe, te da postoje naredbe s njegovim potpisom o zapljeni židovske imovine i ograničenju građanskih prava Židova kojima je zabranjivan prolaz ulicama i držanje trgovina. Rojnica je bio ustaški stožernik u Dubrovniku 1941. godine. Od 1947. živio je u Argentini, a početkom devedesetih Tuđman ga je proglasio opunomoćeni predstavnik RH u Argentini. Prema argentinskim arhivima, Rojnica je ušao u zemlju pod imenom Ivan Rajčinović, a 1951. godine dobio je argentinske dokumente. Tri i pol godine poslije pokrenuo je administrativni postupak za promjenu prezimena kako bi vratio staro prezime Rojnica. Rojnica je sebe opisivao kao uglednog poduzetnika čije su se tekstilne tvornice navodile kao primjer uspješna poslovanja. Tokom lagodnog života na dugogm kraju svijeta bavio se i pisanjem o životu hrvatske emigracije u Argentini u drugoj polovici 20. stoljeća. Okušao se i u uređivačkom poslu pokrenuvši časopis na španjolskom posvećen hrvatskoj književnosti, povijesti, kulturi, baštini i politici.

