Gazivoda je nakon pet godina vođenja Centra za ljudska prava, koji je osnovala Vlada, sam istupio iz Izvršnog odbora HHO-a, ali sada mu je Banac nametnuo odluku, ravnanje Centrom ili članstvo u HHO-u. Sukob interesa u Hrvatskom helsinškom odboru, a kojeg vodstvo udruge spočitava članu Tinu Gazivodi, ujedno ravnatelju Centra za ljudska prava, po nekim je pokazateljima šira pojava među članstvom HHO-a. Predsjednik te organizacije Ivo Banac nalazi danas kako Gazivoda u ime Centra kojem je na čelu zastupa ponajprije osnivača te ustanove, dakle Vladu Republike Hrvatske. Zbog načelnog prigovora (statut HHO-a u tome još uvijek ne definira sukob interesa), Gazivoda je nakon pet godina vođenja Centra sam istupio iz Izvršnog odbora HHO-a, no sad mu se nameće ultimativni izbor: ravnanje Centrom ili članstvo u HHO-u. Paralelno sudjelovanje u radu nekog državnog tijela, međutim, karakteristika je još nekolicine članova HHO-a, te je sve do ove godine bila čak i Bančeva: primljen je u HHO kao saborski zastupnik. Ondašnje vodstvo HHO-a reklo mi je da to nije problem, ali kroz zadnjih šest mjeseci postrožili smo stav, rekao nam je Ivo Banac. Prije svega zbog ovdašnjih specifičnih okolnosti gdje, za razliku od stanja u zapadnim zemljama, mnogo toga traži ozbiljniji nadzor civilnih udruga nad vlašću. Gazivoda je u sukobu lojalnosti, kao član dviju organizacija koje se bave sličnim stvarima s različitog aspekta. To nije naša ishitrena odluka, nego produkt iskustva. Osim toga, ima stvari koje vam ne mogu reći, odnosno ne želim, kaže Banac. Izmjene statuta Predsjednika HHO-a nije u promjeni stava pokolebala Gazivodina argumentacija kako Centar suštinski nije Vladina ustanova, a nije riječ ni o pravoj konkurenciji s obzirom na izvore financiranja. I ravnatelja Centra za ljudska prava predlaže njegovo Upravno vijeće u kojem Vlada participira s dvoje od ukupno devetero članova, dok ga premijer RH samo potvrđuje (Centar je od 2005. godine javna ustanova). Preostalih sedmero članova, naime, jesu po jedan iz HHO-a, Ženske mreže i manjinskih udruga, pučki pravobranitelj i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, te prodekani ili dekani s dvaju fakulteta, pravnog i filozofskog. Svejedno, Bančev prijedlog izmjene statuta HHO-a osporit će članstvu sudjelovanje u tijelima državne vlasti i u vodećim organima političkih stranaka, te u drugim udrugama, jednako vladinim i nevladinim, čija se djelatnost i izvor financiranja makar dijelom preklapaju s onima HHO-a. Iznimka su samo izravni predstavnici HHO-a u državnim tijelima. Nikola Visković, koji je izišao iz članstva HHO-a zbog neslaganja s Bančevim političkim istupima mimo konkretnih slučajeva zaštite ljudskih prava, rekao je za Slobodnu da bi HHO trebao u članstvo uključiti i pripadnike drugih srodnih udruga, u manjem broju: U protivnom vidim apriornu zamisao konfrontacije, kao da oni moraju biti konkurencija, a ne suradnici na zaštiti ljudskih prava. I vrlo je suspektno da se radi o ciljanom činu prema Gazivodi, koji zaslužuje isključivo povjerenje i pohvale za rad. Sukob interesa mogao bi se odnositi samo na čelne ljude HHO-a, premda se pitam zašto u prijedlog izmjene statuta nisu kao sporni uključeni i članovi koji su eventualno vlasnici ili voditelji privatnih poduzeća, kaže Visković. Gazivoda nam je rekao da će prihvatiti odluku HHO-a čak i ako bude prihvaćena rigidna forma izmijenjenog članka statuta, koja, po njemu, ugrožava temeljno pravo na slobodu udruživanja. Na redu Aganović i Jakovljević U sukobu interesa, prihvate li u HHO-u nova pravila Ive Banca za članstvo, mogao bi se također zateći Izet Aganović, posebni savjetnik Predsjednika RH, kao i Miro Jakovljević, predsjednik Državnog povjerenstva za zaštitu osoba s psihičkim smetnjama, koji se inače angažirao u prisiljavanju Matka Marušića – obojica su profesori Medicinskog faulteta u Zagrebu - na apsurdno psihijatrijsko vještačenje, a zbog Marušićeva neslaganja s fakultetskim vodstvom... Iskreno, nisam čuo za Jakovljevićevo sudjelovanje u tom povjerenstvu, dok za Aganovićev slučaj mogu reći da će to ipak biti problem, rekao nam je Banac.

