Ovaj uspjeh novinarima je u srijedu predstavio ravnatelj Hrvatskog centra za razminiravanje (HCR) Oto Jungwirth. Na predstavljanju Izvještaja o protuminskom djelovanju 2006. »Lindmine Monitor Report 2006.« Jungwirth je potvrdio da Hrvatska već sada u potpunosti ispunjava obvezu iz članka 5. Ottawske konvencije, koji propisuje da države potpisnice obilježe minski sumnjivi prostor te stanje na terenu predstave stanovništvu. Prvi sustavni pristup rješavanju problema zaostalih mina u Hrvatskoj je počeo 1996. godine osnivanjem UN-ova ureda za razminiravanje. Prve procjene govorile su tada o čak 13.000 četvornih kilometara minski sumnjivih površina u našoj zemlji. Nešto kasnije, 1998. godine, osnovan je Hrvatski centar za razminiravanje, a već 2001. opasan je prostor smanjen na 4500 četvornih kilometara. »Daljnjim analizama svih podataka sumnjivu površinu sveli smo na 1700 četvornih kilometara, a HCR je počeo detaljan opći izvid svih minski sumnjivih površina i tako precizno identificirao i obilježio preostali minski sumnjivi prostor«, ističe Jungwirth, dodajući kako je time sumnjiva površina smanjena za još oko 200 četvornih kilometara. HCR je u plan razminiravanja u 2005. ušao s 1174 četvorna kilometra, a za obilježavanje opasnih područja upotrijebljeno je čak 11.000 oznaka. Strukturirana je ukupna sumnjiva površina, a razminiranje se provodi prema prioritetima. Naime, oko 54 posto područja za koje se sumnja da bi na njima moglo biti zaostalih mina, šumske su površine. Oko 17 posto otpada na poljoprivredno zemljište, a 11 posto su pašnjaci na kojima ima zaostalih mina. »Važno je reći da struktura površina koju razminiravamo ne slijedi strukturu minskog problema. Radimo prema prioritetima i potrebama za brzim vraćanjem u uporabu. Lani su tako od razminiranih 27 milijuna četvornih metara, čak 55 posto bile poljoprivredne površine, 15 posto su površine za infrastrukturne objekte, a dva posto kuće i okućnice«, precizirao je Jungwirth. Što je najvažnije, ravnatelj HCR-a najavljuje da bi u idućih nekoliko godina trebao biti postignut cilj, a to je Hrvatska bez žrtava mina. Razminiranje će se, naime, nastaviti prema podjeli površina na tri skupine prioriteta (sigurnost stanovništva, gospodarski razvoj i zaštita prirode). »Od ukupne sumnjive površine prioritet će biti prve podskupine iz tih kategorija, a to su, u kategoriji sigurnosti, prostori oko škola, bolnica i naselja. U drugoj su poljoprivredna zemljišta i slično. Na njih otpada oko 30 posto ukupnog minski sumnjivog prostora ili oko 300 od ukupno 1174 četvornih kilometara«, objasnio je ravnatelj HCR-a. Najjednostavnije, Hrvatska bi u iduće dvije godine trebala potpuno očistiti sva minska polja u blizini naseljenih mjesta. Crna lista minskih polja Od 1998. do danas 269 - ljudi stradalo je u minski sumnjivom prostoru Republike Hrvatske , od čega 100 smrtno; 400.000 - stradalnika od mina evidentirano je u svijetu; 20.000 - ljudi svake godine u svijetu strada od mina, a broj žrtava je od lani veći za 11 posto; najmanje 85 zemalja, prema podacima Landmine Monitora, još uvijek je zagađeno minama; 376 milijuna dolara u svijetu je uloženo u razminiravanje; 160 milijuna protupješačkih mina je u vojnim skladištima po svijetu; 39,5 milijuna protupješačkih mina dosad su uništile potpisnice Ottawske konvencije, među kojima je i Hrvatska.

