Sudsko je vijeće, prema obrazloženju odluke, zaključilo da protiv takvog zahtjeva Ante Gotovine govori njegovo višegodišnje uspješno izbjegavanje uhićenja, težina zločina za koje je optužen, kao i činjenica da je za optužnicu znao. Iako je Vijeće uvažilo da je hrvatska Vlada pokazivala volju za suradnjom u uhićenju Gotovine, ipak je ocijenilo da njezina jamstva "gledana u kontekstu dokazane sposobnosti i odlučnosti Ante Gotovine da izbjegne uhićenje" - nisu dovoljna. Obrana generala Gotovine 8. kolovoza ove godine zatražila je puštanje na privremenu slobodu ponudivši uz jamstva hrvatske Vlade i nošenje elektronske narukvice te jamstva zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe i Gotovinina osobna jamstva. Vijeće, prema odluci, nije nikakvu težinu pridalo tim jamstvima. Vijeće nije uzelo u razmatranje tzv. francuski dosje jer je ocijenilo da je i bez njega imalo dovoljno elemenata za odbijanje zahtjeva generala Gotovine za puštanjem na privremenu slobodu. Tužiteljstvo je, naime, uz odgovor na Gotovinin zahtjev za puštanjem na privremenu slobodu prije nekoliko mjeseci priložilo preslike presuda francuskih sudova kojima je 90-ih godina Gotovina bio osuđen u odsutnosti za pokušaje iznude i otmicu na ukupno 4,5 godine zatvora. Gotovina je optuženzajedno s generalima Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem za zločine počinjene tijekom operacije Oluja. Suđenje generalima trebalo bi započeti u drugoj polovici sljedeće godine. Gotovinina obrana objavila je kako razmišlja o žalbi na odluku vijeća kojim se odbija njegovo puštanje na privremenu slobodu.

