Ako se ostvare prognoze o dolasku oko 11 milijuna turista ovoga ljeta na naš Jadran, nakon njih, prema gruboj računici, u moru će ostati više od 1,1 milijuna kilograma preparata za sunčanje poput ulja, mlijeka, losiona, krema, piše Slobodna Dalmacija

Ako svaki turist potroši najmanje pakiranje emulzije sa zaštitnim faktorom od 100 grama, premda su pakiranja uglavnom od 150 odnosno 200 grama ili mililitara, dolazimo do spomenute količine kemijskih supstanci, konzervansa, sintetskih boja, umjetnih mirisa koje kupači ostavljaju u našem lijepom plavom Jadranu. Toj brojci treba dodati više stotina tisuća domaćih kupača, koji su također veliki potrošači sredstava za sunčanje, posebice onih kojima sezona sunčanja i kupanja traje više mjeseci pa i potroše i više boca tih preparata. O postojanju masnih mrlja na površini mora može se uvjeriti svatko od nas koji se kupa i sunča na nekoj od naših gradskih ili divljih plaža, gdje je koncentracija kupača velika. Utjecaj tih supstanci, mogućeg toksikološkog sadržaja, nimalo zanemarivih količina na morsku floru i faunu, u našoj zemlji do sada nije bio predmet niti jednog znanstvenog istraživanja, potvrđeno nam je u rovinjskom Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković te u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo . Profesor Marjan Ahel, koji u zagrebačkom Institutu Ruđer Bošković istražuje utjecaj organskih onećišćivača u moru, složio se da bi ovakvo pilot-istraživanje, dugoročno gledano, trebalo napraviti. Svjestan da svako istraživanje iziskuje velika novčana sredstva, ipak smatra da bi pozornost hrvatske znanosti i odgovornih koji prate kakvoću mora trebalo privući, kako je rekao, novo zagađivalo, prepuno tvari u funkciji filtracije UVA, UVB i UVC zračenja. Profesor Ahel ističe kako se zasad vjerojatno ne radi o takvom stanju u moru koje bi iziskivalo drastične akcije jer se pretpostavlja kako kozmetička industrija ne koristi toksične tvari, ali spomenuti spojevi predstavljaju moguće suptilne endokrine modulatore koji mogu utjecati na promjenu estrogenog, androgenog sustava i onog štitnjače. Prema njegovoj procjeni, još uvijek nije dostignut kritičan odnos koncentracije tih spojeva, ali iz godine u godinu, na punktovima prema kojima gravitiraju brojni kupači može doći do promjena bioekološke ravnoteže u moru, čime opravdano raste i zabrinutost . Voditelj zdravstvene ekologije u Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije dr. Aleksandar Stojanović priznaje kako nisu nikad uzorkovali more analizirajući prisustvo supstanci iz emulzija za sunčanje, a da bi se moglo govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi uporabe tih preperata na bioraznolikost našega mora, valjalo bi provesti stručni višegodišnji monitoring.