Kada govorimo o komunalnom neredu u splitskoj gradskoj jezgri, bilo da se radi o postavljanju reklamnih displeja za 300 Kn (gradu) na Rivi ili dodjeljivanju parking mjesta po povlaštenim cijenama tvrtkama koje na to nemaju pravo ili o "kućicama" koje se množe na svakoj slobodnoj površini, o buci, smeću, smradu... često se zaboravlja da je uz procedure kojima se to omogućuje u Banovini – pa i diskrecijskim odlukama gradonačelnika Ive Baldasara osobno – za svaku takvu odluku potrebno uzeti u obzir i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno konzervatorske smjernice kojima se kulturno dobro upisano u UNESCO-ov registar svjetske baštine štiti.
Gradske vlasti već godinama prilično uporno izbjegavaju uskladiti Odluku o komunalnom redu s postojećim konzervatorskim smjernicama pa se u sivoj zoni sveopćeg nereda nizu pojedinaca omogućava stjecanje značajnih profita nauštrb kulturnih vrijednosti koje gradu Splitu omogućavaju da iz godine u godinu bilježi porast broja gostiju. Brza zarada podobnih prijeti požderati sve one komparativne prednosti Splita kao živog kulturnog spomenika i svesti ga na jadnu povijesnu kulisu bez stanovnika, bez trunke autentičnosti i integriteta koje su ga i dovele na listu svjetske baštine, a s puno proizvoda i usluga kakve možete naći na svakom vašaru u bilo kojem gradu na svijetu.
Bedasto je očekivati da nered kojem u Banovini rado tepaju nazivajući ga "splitskim šušurom" neće nastaviti uzimati svoj danak: stanovnika koji splitsku jezgru čine posebnom sve je manje, kulturni se spomenik jedva može doživjeti prekriven štekatima, kioscima i reklamama i Split lagano postaje "ribarsko selo", slično svakom drugom na jadranskoj obali.
Upravo će se o posljedicama takvog pristupa upravljanju splitskom jezgrom, kao i o mogućim rješenjima raspravljati na tribini.
Tribina je zamišljena kao prvi dio aktivnog pristupa suradnje zainteresirane javnosti i gradskih službi putem koja bi se uspostavila pravilna zaštita stare jezgre grada Splita. Prezentacijom sustava neodgovornosti i sustava upravljana iz kojeg je proizašlo trenutno stanje, i primjerima iz svakodnevne prakse rada gradskih službi, nastojat će se staviti značaj na pitanja koja traže hitan odgovor i reakciju od gradske uprave i to prvenstveno putem ispunjavanja zakonskih obaveza.
