Spomenici NOB-a bili su mjesta odavanja počasti stradalima i simboli pobjede antifašizma sve do početka devedesetih, do raspada Jugoslavije. Osim ideološkog naboja, nekoliko njih isticalo se iznimnim estetskim vrijednostima, poput Bakićevog Spomenika pobjedi revolucije naroda Slavonije u Kamenskoj, Bogdanovićevog Kamenog cvijeta ili Džamonjinog Spomenika revolucije naroda Moslavine kod Podgarića.
Više od tri tisuće spomenika i spomen ploča NOB-a tijekom devedesetih i dvijetisućitih godina uništavano je organizirano i neorganizirano, pred očima javnosti, bez procesuiranja počinitelja. Mnogi "preživjeli" spomenici danas su prepušteni propadanju.
U moderiranoj debati raspravljat će se o značenju spomenika NOB-a kao povijesnih podsjetnika u prostoru. Propitivat će se jesu li spomenici važni samo onima koji su ih podigli ili njihovo memorijalno značenje trebaju sačuvati i sadašnji naraštaji za budućnost. Trebamo li razmišljati o njima danas i čuvati njihovu poruku?
U debati će sudjelovati učenici zagrebačkih srednjih škola koji će zastupati dvije suprotstavljene strane. Jedna će se zalagati za obnovu i očuvanje, a druga će iznositi suprotna stajališta. Publika će tijekom debate moći intervenirati, ponuditi svoj komentar na govore, temu i argumentaciju.

