H-Alter
 "Eko Zadar" organizira razmjenu sjemenja u utorak, 16. listopada, u 17 sati, u prostorijama " Knjigozemske" (R.K Jeretova 5, Zadar).

Udruga Eko - Zadar uključuje se u međunarodnu akciju za zaštitu sjemena. Pet multinacionalnih kompanija već drži 75 posto prava na komercijalnu proizvodnju sjemena. Nameću nam toksično sjeme kako bi korporacije kontrolirale tržište sjemena i hrane. Nema prehrambenog suvereniteta bez slobodne razmijene sjemena. Nema slobode prehrane bez slobode izbora sjemena.

Zaštitimo naslijeđene, stare sorte voća, povrća i cvijeća od izumiranja. Razmijenimo sjeme, postanite i ostanite čuvari sjemena.

Svjedoci smo nekoliko, uglavnom negativnih, kretanja u današnje vrijeme kada je u pitanju hrana - sve je manje domaćih namirnica, povrće i voće sve češće kupujemo u supermarketima, a njihova kvaliteta nerijetko je vrlo upitna, bilo da se radi o načinu uzgoja, mjestu uzgoja ili načinu transporta. Osim toga - cijena hrane u stalnom je porastu.
S druge strane konstantno smo bombardirani naslovima o važnosti zdrave prehrane, korištenju sezonskih organskih namirnica, koje se u pravilu teško nabavljaju, a cijena im je astronomska. Jedan od načina da se tome doskoči jest urbano vrtlarstvo.

Omogućavanje individualnog uzgoja hrane je važno iz više razloga. Dok s jedne strane ima snažnu ekološku komponentu jer pridonosi održivosti i smanjuje ekološki otisak pojedinca i zajednice u kojoj živi, ima i veliku socijalnu i ekonomsku komponentu. U vrijeme krize i recesije uzgoj hrane je sve povoljnija alternativa kupovini u dućanima i tržnicama u kojima cijene rastu svakim danom. Također, uzgoj hrane služi i osnaživanju individue tako što smanjuje ovisnost o redovnoj zaradi novca, posrednicima i dobavljačima hrane, a to je uspješan prvi korak u stvaranju alternativne ekonomije.

Rad u vrtu dokazano smanjuje stres. U  kontaktu s prirodom svi se bolje i zdravije osjećamo, a horikulturalna terapija se sve češće primjenjuje kao izuzetno učinkovit oblik psihoterapije. Uz sve, organski uzgojena hrana iz vlastitog vrta je obično puno zdravija, svježija i raznolikija od kupovne.

Odgovor na klimatske promjene, a i na u skoroj budućnosti neizbježno povećanje cijena fosilnih goriva, mora biti upravo zadovoljavanje životnih potreba  na lokalnoj razini, a ne globalizacija. U tome smislu i gradovi mogu, a da bi bili održivi, proizvoditi barem dio hrane koju trebaju. Dakle altrnativa prijevozu hrane od proizvođača do potrošača jeste uzgajanje biljaka u gradskim vrtovima. Cilj je vratiti proizvodnju hrane tamo gdje se ona i troši. Jedna mogućnost su naravno privatni vrtovi, što uključuje i balkone, terase i krovove, a druga oni društveni i javni - gradski. 

Društvena korist vrtova je nepobitna i višestruka: osim doprinosa održivom razvoju, zelenim sustavima i ublažavanju lokalnog utjecaja na klimatske promjene smanjenjem emisija plinova, vrtovi doprinose i kroz kontakt s prirodom, proizvodnju zdrave hrane, promociju tradicionalnog načina uzgoja, okupljanje, druženje, edukaciju, terapeutsku dimenziju, pa i demonstraciju socijalne osjetljivosti jer uzgojeni plodovi uvelike mogu pomoći kućnim proračunima.