Europska Unija je odlučila priskočiti u pomoć europskom rekorderu u visini javnog duga. Grčki vanjski dug će prema procjenama u 2010. dosegnuti golemih 125 posto BDP-a i postaje jasno da Grčka sama neće moći sanirati svoj dug. Međutim, ne tako davno na sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, njemački ministar gospodarstva Rainer Bruederle je izjavio da „britanski i njemački porezni obveznici ne mogu financirati neuspjehe drugih". U međuvremenu, Grčka je pokušala potražiti spas kod Kine, ali Kinezi su jasno dali do znanja da nisu zainteresirani. Pomoć Grčkoj je jasno i nedvosmisleno ponudio i MMF. Marek Belka, direktor MMF-a za Europu, izjavio je da Grčka nije u stanju sama servisirati dug, ali da je MMF u stanju i voljan pomoći Grčkoj, ukoliko to grčka vlada zatraži. Na kraju se čini da je ponos ipak prevladao kod Europljana. Neće valjda neki MMF, koji svoje 'mušterije' traži prvenstveno u zemljama u razvoju i kojima je znao više odmoći nego pomoći, nadgledati oporavak jedne članice Eurozone.
Premijerka Kosor se dosad pokazala odlučna u obračunu sa Sanaderom i njegovom ekipom. Međutim, oni su sitne ribe. Trebamo vidjeti hoće li premijerka biti toliko odlučna kada joj na megdan izađu moćni sindikati javne uprave.
Iako neki vide Španjolsku kao slijedeću Grčku, Španjolskoj za sada još uvijek nije potrebna pomoć. Za razliku od Grčke i Hrvatske, Španjolska je prije krize imala znatan proračunski suficit, što su još imale samo zemlje Beneluksa i Nordijske zemlje. Na sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, španjolski premijer Zapatero je pokušao umiriti tržišta, ali i Europsku Uniju, izjavivši da je Španjolska ozbiljna zemlja koja će ispuniti svoja obećanja. Ova izjava ima svoju težinu na tržištu, jer Zapateru nitko ne može osporiti da je njegova vlada prije krize vrlo odgovorno upravljala proračunom i trošila manje nego što je pribirala porezima. S početkom krize Španjolska, za razliku od Hrvatske, počinje voditi aktivnu antirecesijsku politiku, povećavajući državnu potrošnju. Posljedica toga je vrlo visok proračunski deficit u prošloj godini od preko 10 posto. Međutim, španjolsko gospodarstvo je prebrodilo najgore. Još uvijek se nalazi u recesiji, ali je stopa pada BDP-a znatno smanjena te se u drugoj polovici ove godine se očekuje oporavak. S druge strane, Hrvatska je u prošloj godini više pazila na proračunski deficit nego na recesiju. Dok su vodeće svjetske gospodarske sile povećavale državnu potrošnju i smanjivale poreze ne bi li usporile gospodarski pad, Hrvatska je radila upravo suprotno. Druge zemlje su 2009. provodile ekonomske politike za ublažavanje krize, a Hrvatska za njezino pojačavanje. Stoga nije ni čudo da i sama premijerka najavljuje da će ova godina biti „jednako teška, ako ne i teža od 2009. godine". Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koje se mogu podičiti ovim 'uspjehom'.
