Tihi ubojica iz Vranjica čeka sanaciju

Nakon što je potkraj prošle godine prestala proizvodnja azbesta, u vranjičkoj tvornici Salonit sve je spremno za početak sanacije kontaminiranog prostora, čijom će se provedbom ukloniti posljedice sustavnog onečišćavanja okoliša i trovanja stanovništva. Iako je u ovom trenutku teško procijeniti konačne posljedice azbestno-cementne proizvodnje, pretpostavlja se da je ta tvornica, donedavno jedina u ovom u dijelu Europe čija se proizvodnja bazirala na kancerogenom azbestu, pokopala najmanje stotinu osoba. Ništa manje ne zabrinjava ni podatak da je na sistematskom pregledu 1990. utvrđena azbestoza kod stotinu radnika kojima je, zbog dugogodišnjeg izlaganja azbestnim vlaknima, dijagnosticirana opaka bolest koja u većini slučajeva izaziva rak i završava smrću. Prvi oboljeli od azbestoze evidentirani su još šezdesetih godina 20. stoljeća, no njihova se medicinska dokumentacija prikrivala, što nije bilo teško s obzirom na vrijeme inkubacije bolesti od 10 do 15 godina. Službeno je, pak, potvrđeno da je do kraja devedesetih, kada je država bila vlasnik Salonita, desetak osoba umrlo od karcinoma pluća, želuca ili debeloga crijeva, a danak višegodišnjem izlaganju azbestu platili su i stanovnici splitskoga područja koji žive u krugu od desetak kilometara. Iako je Salonit još 2005. trebao prestati s proizvodnjom na bazi azbesta, stečajni je upravitelj prošle godine brzopleto naručio veliku količinu tog materijala, koji tvornica nije mogla potrošiti, pa je država bila prisiljena odobriti ponovno pokretanje proizvodnje. Tako se vranjička tvornica, koja je u međuvremenu završila u stečaju, našla na udaru ekoloških udruga, a one su, pak, kontaktirale međunarodne institucije, koje su upozorile Hrvatsku na kršenje Konvencije 162 MOR o sigurnosti u korištenju azbesta, čiji je potpisnik i naša zemlja. Unatoč tomu što je proizvodnja azbesta prekinuta prije više od pola godine, u skladištima su ostale zalihe tog opasnog materijala, pa je zastrašujući izgled tvorničkog okoliša zgrozio visoko izaslanstvo Međunarodne organizacije rada (MOR) koje je tijekom boravka u Hrvatskoj posjetilo i vranjičku tvornicu. MOR zahtijeva od Vlade da se odmah uključi u rješavanje posljedica po život ljudi opasne proizvodnje, što uključuje i zakonska rješenja vezana za zdravstveni nadzor oboljelih od azbestoze, kao i podmirivanje njihovih potraživanja, rekao je Vjesniku predsjednik HUS-a Ozren Matijašević. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva potaknulo je izradu programa sanacije koji predviđa nekoliko faza zbrinjavanja i sanacije azbesto-cementnog otpada, koja će obuhvatiti i susjednu Mravinačku kavu. Najskuplje Mravinačke kave Za prvu fazu dekontaminacije onečišćenog prostora država je izdvojila više od 2,5 milijuna kuna, što je tek dio sredstava potrebnih za uklanjanje posljedica višegodišnje azbestno-cementne proizvodnje. Prema odredbama ugovora, što su ga potpisali direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo i stečajni upravitelj Salonita Vedran Šeparović, predviđeno je da se iz tvorničkog kruga zbrine mulj, nastao u postupku azbestne proizvodnje, kao i preostali tehnološki otpad, privremeno odložen na otvorenom prostoru tvornice. Za potpunu dekontaminaciju Mravinačke kave, koja se još naziva i tinjajućom ekološkom bombom, država će do 2008. osigurati 22 od ukupno 162 milijuna kuna, koje će utrošiti za provedbu programa sanacije devet hrvatskih odlagališta opasnog otpada. U sklopu sanacije Mravinačke kave, u kojoj su odložene velike količine azbestno-cementnog otpada, izgradit će se pristupne ceste i putovi na odlagalištu, pripremiti podloga na koju će se odložiti zatečeni otpad iz tvornice, te napraviti zaštita odloženog materijala, primjenom odgovarajućih prekrivnih sustava.