Tankeri kontra Neretve

Četrdeset tankera iz cijelog svijeta napunjenih ukapljenim naftnim plinom i drugim kemikalijama pristajat će u pločansku luku, prekrcavat će se u vagone i autocisterne te dalje transportirati prema BiH. Stoga na uzbunu zvone ekološka udruga Lijepa naša i Regionalni centar za zaštitu okoliša za srednju i jugoistočnu Europu, a gradnji terminala nedaleko od ušća Neretve protivi se i pločanska gradska uprava i Dubrovačko-neretvanska županija. Poučeni nedavnom havarijom tankera nedaleko od Pule, ekolozi upozoravaju da je Neretva potpuno nezaštićena u slučaju akcidenta, budući da na području južne Dalmacije nema obučenih i opremljenih interventnih postrojbi koje bi djelovale u slučaju zapaljenja i sudara tankera na moru. Terminal se planira graditi na više od petnaest hektara močvarnog prostora u seizmički aktivnom području, gdje se svakodnevno očekuju potresi. Svako, pa i najmanje podrhtavanje tla tako bi moglo izazvati ekološku katastrofu nesagledivih razmjera s obzirom da se radi o uskladištenom naftnom plinu te različitim kemikalijama među kojima dominiraju kiseline i lužine. Zna li itko u Republici Hrvatskoj koliko će se tisuća tona nafte, plina i drugih opasnih tereta dovoziti u taj terminal i koliko će se cisterni s opasnim teretom provoziti kroz dolinu Neretve cestom od Ploča do Metkovića - pita se Ana Musa, predsjednica Lijepe naše iz Ploča. Iako je studija utjecaja na okoliš napisana na stotinjak strana, nije dala odgovore na važna pitanja, poput utjecaja ukapljenog naftnog plina i drugih kemikalija na život stanovništa, te što će biti u slučaju havarije tankera na moru u iznimno plitkom kanalu, koji je jakim strujama povezan sa zaštićenim Malostonskim zaljevom gdje se uzgajaju svjetski poznate kamenice. Studija utjecaja na okoliš ovih terminala napravljena je iznimno loše, bez značajnih pokazatelja koji se odnose na zaštitu prirode, mora i rijeke Neretve, a, što je najčudnije, bez ispitivanja kakav će utjecaj imati na zdravlje ljudi - istaknula je Musa, naglašavajući da se najvažniji podaci skrivaju od očiju javnosti, pa “Lijepa naša” od nadležnih državnih službi i Ministarstva zaštite okoliša traži studiju kumulativnog utjecaja na okoliš terminala u Luci Ploče. Strahove ekologa za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi u Neretvi ne mogu razbiti nadležni iz Luke Ploče, unatoč obećanjima da će taj terminal, koji stoji 660 milijuna kuna, zadovoljiti sve ekološke standarde. Dodatne dvojbe o projektu izazvao je direktor Luka Ploče Trgovine Ivica Miličević, koji je kazao da se radi o osiguranju državnih robnih rezervi nafte i naftnog plina, sukladno direktivama Europske unije. Kako bi se zaštitila dolina Neretve, koja je na popisu Ramsarske konvencije, u problem gradnje terminala u Pločama uključio se i Tonči Tadić, koji je dao punu potporu ekološkim i nevladinim udrugama. Istaknuo je da se gradnja ovog terminala ne može opravdavati potrebom držanja robnih rezervi niti direktivama EU-a. Luka Ploče se treba razvijati i tu nema dvojbi. Međutim, sporan je način širenja budući se sve odvija u zaštićenom krajoliku. Dok luka Rijeka inzistira na kontejnerskom prometu u Pločama su prioritet rasuti i tekući tereti s sve zbog interesa privatnih korisnika iz Bosne i Hercegovine - zaključio je Tadić.