Švedska najbolja prema imigrantima

Rezultati istraživanja pokazuju da među europskim zemljama postoje značajne razlike u tretmanu i integraciji stranih radnika. Opća ocjena istraživača iz 25 zemalja jest ta da države EU na integraciji imigranata rade upola manje nego što bi trebale. U studiji su ocjenjivane politike članica EU koje uređuju tu problematiku, te ključni činioci koji utječu na život imigranata - njihova prava na radnom mjestu, mogućnosti za stalan ostanak u zemlji, mogućnosti dolaska i pridruživanja obitelji te važeći propisi protiv rasizma i predrasuda. Na temelju tih elemenata izračunavao se indeks integracije imigranata za svaku zemlju. Iako mnoge države imaju politiku vrijednu pohvale, svaka od njih podbacila je na bar jednom ključnom području. Imigracijska politika devet država ocijenjena je kao djelomično povoljna, pet ima osrednje rezultate, a deset zemalja ima slabe rezultate u integraciji imigranata. Rezultat Švedske, kada je riječ o pravima stranih radnika, iznosi 100 posto. Istraživači su utvrdili da Latvija ima najrestriktivnije zakone o pravima stranih radnika i imigrantima daje najmanje političkih prava. Što se tiče dozvola članovima obitelji da se pridruže imigrantima, najvelikodušnije su Švedska i Portugal, a najrestriktivnije Austrija, Danska i Cipar. Švedska je pohvaljena i kao zemlja koja imigrantima najviše daje pravo na dugoročan boravak. Istraživači za njezin sustav navode da je fer, jednostavan i transparentan. Velika Britanija visoko se plasirala u ovom području, kao i na polju naturalizacije, ali je kritizirana zbog specijalnog zakona koji omogućava oduzimanje državljanstva osobi osuđenoj zbog terorizma. Irska je loš domaćin, ako je suditi po dozvolama za dugoročni boravak, jer se o njima odlučuje diskrecijski i na osnovi radnog statusa imigranta, a ne prema duljini boravka. Države Europske unije najgore su ocijenjene kad se radi o mogućnostima imigranata za ostvarenje pune uloge u lokalnoj politici.