Svatko od nas godišnje proizvede oko 2,97 tona smeća

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 13,2 milijuna tona otpada, što znači da svaki stanovnik godišnje proizvede oko 2,97 tona smeća. U idućih 10 godina predstoji nam stoga rješavanje jednog od najvećih nacionalnih problema - problema gospodarenja vlastitim otpadom, a poseban je problem zbrinjavanje opasnog otpada. Hrvatska je već počela sanaciju glavnine od 252 odlagališta, koja su uglavnom ekološke bombe na rubu prave eksplozije. U zadnjih tridesetak godina na njima je odbačeno oko 100 milijuna tona različitog otpada, bez ikakve kontrole. Osim što mora uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim, Hrvatska u iduće dvije godine mora početi primjenjivati plan gospodarenja otpadom. Srednjoročno, u idućih tri do pet godina, gospodarenje otpadom mora integrirati u sve društvene segmente uz održivi razvitak, povećati ulaganja u infrastrukturu, a posebnu pozornost posvetiti skupljanju i obradi opasnih voda i vodoopskrbi. Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom, propisanoj Strategijom o gospodarenju otpadom, morat ćemo izbjegavati i smanjivati količine i štetnosti otpada, reciklirati ga te odlagati samo integralni otpad. Do 2010. godine za 20 posto ćemo morati smanjiti količinu otpada koju konačno odlažemo kao i količine proizvedenog opasnog otpada. Predviđa se da će se do 2025. organiziranim skupljanjem otpada obuhvatiti 99 posto stanovništva, reciklirat će se 25 posto smeća, a odlagati 35 posto biorazgradivog otpada. Postupno će se morati organizirati centri za gospodarenje otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima. Uz Zagreb, bit će potrebno 20 županijskih i četiri regionalna centara, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta. Odlaganje otpada u potpunosti će se zabraniti na otocima, gdje će se graditi pretovarne postaje s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem otpada, iz kojih će se otpad prevoziti u centre na kopnu. Od eventualnog prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina posebno će se štititi podzemne vode na krškom području, a sprječavat će se ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke. Morat će se uspostaviti centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta. Jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorne koordinacije trebalo bi biti presudno, uz neprestanu edukaciju javnosti, stručnjaka i upravljačkih struktura. Za gradnju predviđenih centara za gospodarenje otpadom s biokompostanama Hrvatskoj će trebati 460 milijuna eura. Za mehanizaciju će trebati još 434 milijuna eura, za reciklažna dvorišta 96 milijuna, a za gradnju prve faze energane za otpad, koja će se graditi u Zagrebu, trebat će nam 290 milijuna eura. Pretovarne postaje s balirkama stajat će nas 64 milijuna eura, a sanacija odlagališta 344 milijuna eura. Do 2015. godine iz državnog proračuna za to se predviđa 975 milijuna eura, što je trećina potrebnog novca za konačno rješavanje našeg problema sa smećem. Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebalo bi se namaknuti 325 milijuna eura, a iz proračuna jedinica lokalne samouprave 326 milijuna eura.