Zbog sve nižeg vodostaja u koritu rijeke Po, slana morska voda sve dublje prodire u ušće najduže talijanske rijeke i tako je skraćuje da bi već za nekoliko desetljeća mogla biti kraća čak sto kilometara. Čeka li slana sudbina i neke hrvatske rijeke?

Znanstvenici su stoga zatražili od poljoprivrednika da štedljivo koriste riječnu vodu. 73 posto od približno 2,5 milijardi prostornih metara vode, koliko se godišnje crpi iz rijeke Po, namijenjeno je navodnjavanju poljoprivrednih površina. Moraju se razviti nove, učinkovitije metode navodnjavanja i odustati od proizvodnje onih kultura koje zahtijevaju previše vode poput riže, kukuruza i kivija, naglašava Vincenzo Ferrara, znanstveni koordinator konferencije o promjeni klime koja se održava u gradu Parmi. Da bi se u Italiji proizveo kilogram žitarica, potrebno je 2400 litara vode, dok je u Nizozemskoj dovoljno 600 litara, kaže Ferrara. U dolini rijeke Po proizvodi se čak jedna trećina ukupne talijanske agrarne produkcije. Predsjednica udruge talijanskih uzgajivača riže Deborah Piovan oglasila je zvona na uzbunu: Prošle sam godine još imala 50 hektara rižinih polja, sve smo izgubili. Morska voda prodire sve dublje u ušće, a slanom vodom ne možemo navodnjavati polja, kaže Piovan. Rijeka Po izvire u Alpama blizu talijansko-francuske granice i ulijeva se u Jadransko more kod Venecije. Duga 652 kilometra, Po je najveća rijeka u Italiji. Slivno područje prostire se na 75 tisuća kilometara. Svojim najvećim dijelom rijeka protječe kroz dolinu Poa (Pianura Padana), najvažniju i najbogatiju industrijsku regiju Italije. Po ima široku deltu od otprilike 380 kilometara.