Okrugli stol "Šume, tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske" održat će se u četvrtak, 12. svibnja, u Knjižnici Hrvatske akademije u Zagrebu, Strossmayerov trg 14, s početkom u 10 sati.

Program:

Uvodno slovo

akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Uvodničari:

Akademik Slavko Matić: Šuma i čovjek - trajna i korisna veza u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Prof. dr. sc. Igor Anić, član suradnik HAZU: Raznolikost i prirodnost šuma u Hrvatskoj

Prof. dr. sc. Ferdo Bašić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Tla Hrvatske - temelj održivog razvitka

Dr. sc. Vlado Topić, znan. savjetnik, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split: Protuerozijska uloga šuma hrvatskoga Sredozemlja

Akademik Franjo Tomić: Značaj, raspoloživost i gospodarenje vodom u poljoprivredi

Prof. dr. sc. Darko Mayer, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Hrvatske podzemne vode

Prof. dr. sc. Davor Romić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Voda i poljoprivreda

SAŽETAK

Često se ističe kako su šume, tla i vode jedina i neprocjenjiva prirodna bogatstva kojima raspolaže Republika Hrvatska. Koje su količine i kakvoća tih dobara? Kako se odnositi prema tim nacionalnim dobrima? Znamo li njima održivo gospodariti u maniri dobrih gospodara? Kako se postaviti prema mogućnosti njihove privatizacije? Sve su to pitanja na koja će se pokušati odgovoriti na ovom okruglom stolu.

Šuma je samoobnovljivi ekosustav bez kojega nema drvne tvari, čistoga zraka, tla ni pitke vode - jednom riječju, života. Temeljna sastavnica šume jest šumsko tlo suvislo obraslo šumskim drvećem, grmljem i prizemnim rašćem. Šuma mora trajno proizvoditi drvnu tvar i općekorisna dobra uz uvjet uravnoteženih odnosa između životne zajednice i staništa. Hrvatska je šumovita, obiluje prirodnim šumama koje rastu na preko 95% površine šumskih zemljišta. S obzirom na raznolikost i prirodnost šuma u europskom smo vrhu. U Hrvatskoj se njeguje poseban način gospodarenja šumama koji osigurava visok stupanj prirodnosti i višenamjensku progresivnu potrajnost. Je li takav pristup ugrožen? To ovisi o odnosu čovjeka prema šumi.

Održivo gospodarenje tlom ključ je kvalitete života svake nacije jer izravno utječe na količinu, kakvoću i zdravstvenu ispravnost hrane, zdravu pitku vodu, čist okoliš i dopadan krajobraz. Nesporna je potreba i pravo vrijeme da se pred izazovima sutrašnjice promišljenije pristupi tlu kao nacionalnom blagu i osnovi skladnog, održivog razvitka. Jer, pred sutrašnjicom smo svi odgovorni!

Najugroženija su tla sredozemnoga krša Hrvatske. Kako se tlo na kršu teško i sporo stvara, pitanje njegove zaštite od erozije od prvorazrednog je značenja. Preduvjet zaštiti od erozije i stvaranju tla jest postojanje šume, makar i u degradacijskim oblicima poput makije i šikare. Iznijet će se kako različiti šumski ekosustavi na sredozemnom kršu utječu na površinsko otjecanje oborina i zaštitu tla od erozije.

Hrvatska spada među zemlje koje su relativno bogate vodom. Međutim, postoji njezina nejednaka prostorna i vremenska raspodjela. Zbog specifičnih hidroloških uvjeta, hrvatsko stanovništvo uvijek se borilo i bori se protiv vode (zaštita od poplava, odvodnja) i za vodu (navodnjavanje). Podzemne vode predstavljaju vrlo važan segment hrvatskog vodnog bogatstva. One su temelj javne, lokalne i privatne vodoopskrbe, a kako se sve više koriste konzumne, tj. mineralne, izvorske i stolne vode u bocama, one sve više postaju i komercijalno zanimljiva «roba», pa i izvozni artikl. 

Kako se u Ustavu Republike Hrvatske vode navode kao opće dobro od posebnog interesa i kako su, prema Zakonu o vodama, vode opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne može biti ni u čijem vlasništvu, te se pravo na zahvaćanje vode radi iskorištavanja stječe na temelju koncesije, o čemu se odlučuje na državnoj razini, čini se da su vode zaštićene od privatizacije i s njom povezanih mogućih zlouporaba. No, to baš i nije tako.