Poraslo povjerenje građana Hrvatske u EU, mada iznadpolovična većina i dalje nema povjerenja

Jučer je na redovnom, podnevnom briefingu Europske komisije provaljena 'tajna' da je cijena jednog pitanja u Eurobarometru nemalih 14.000 eura.U upravo objavljenom proljetnom Eurobarometru - a Eurobarometrom se ispituje javno mnijenje u EU - zastupljena je populacija iz svih nacija u 25 zemalja EU, u zemljama pristupnicama Bugarskoj i Rumunjskoj i zemljama kandidatima Hrvatskoj i Turskoj. Na oko 40 pitanja (čija obrada košta oko 560.000 eura) svoje je odgovore dalo 29.220 osoba starijih od 15 godina; iz Hrvatske oko 1000 ljudi, i to statistički relevatan uzorak. Eurobarometri izlaze dva puta godišnje ali je ovo tek četvrti kojim je obuhvaćena i naša zemlja.

Povjerenje hrvatskih građana u EU sada je ravno 38 posto, što je oko 1 posto više nego prije pola godine, ali još uvijek 51 posto - dakle, iznadpolovična većina - nema povjerenja u EU. Onih koji očekuju dobrobit od članstva ipak je više od onih s negativnim stavom - 35 posto očekuje dobrobit, 18 posto misli da će nam u Uniji biti lošije, a 36 posto je rezignirano, odnosno ne misli da će se išta promijeniti ulaskom Hrvastke u EU.

Iako se ovaj Eurobarometar nije izričito bavio proširenjem jer je Europska komisija naručila poseban izvještaj o proširenju za rujan 2006., ti se podaci već naveliko razrađuju. Proljetni Euorobarometar 2006. je razotkrio nešto slabiju podršku ideji daljnjeg širenja EU jer je 45 posto gradjana sada za, a 42 posto protiv te mogućnosti, dok je u jesen 2005.situacija bila nešto drugačija: 49 posto je bilo za a 39 posto protiv daljnjeg širenja Unije na nove članice.Medjutim, izašlo je na vidjelo i to da je potpora članstvu u usporedbi s Eurobarometrom od jeseni 2005.porasla za 5 posto.

Margot Wallstroem, povjerenica EK za institucionalne odnose i komunikacijsku strategiju, medju ostalim, misli da građani EU sada očekuju od vođa Unije da ipak bolje pojasne dobrobiti članstva u EU.

EUropljane sada najviše brine nezaposlenost (49 posto građana, što je 5 posto više nego u jesen 2005.), kriminal ( 24 posto, što je isto kao u jesen 2005.), gospodarska situacija ( 23 posto) i zdravstveni sustav u vlastitoj zemlji (18 posto, što je za tri posto manje nego u jesen 2005.)

'Jedini način da Unija povrati izgubljeno povjerenje gradjana jest postizanjem rezultata, a to su veća sigurnost, bolje šanse na trzzištu rada i bolja kvaliteta zzivota', dodaje Wallstroem i zaključuje da su to pitanja na koja bi se trebalo usredotočiti tijekom finskog predjsedanja EU-om.

Što se ustava EU tiče, it's back to square one, jer je podrška malo opala i situacija je ista kao što je bila u proljeće 2005: 61 posto gradjana je za Ustav, 22 posto mu se protivi, a 17 posto ne zna. Zanimljivo je da je u Francuskoj 62 posto spram Ustava pozitivno nastrojeno, što je više od EU-prosjeka.U Nizozemskoj 59 posto, dakle, samo tri posto manje od Francuske, jedne od dviju zemalja u kojima je prošlog proljeća Ustav EU na referendumu odbijen.