Članstvo u NATO-u bit će vrlo pozitivno za ljude u Hrvatskoj. Stvarno se radujem odlasku u Hrvatsku i nadam se da ću donijeti dobre vijesti jer dolazim poslije summita, rekao je za Hinu Bush koji će Hrvatsku posjetiti 4. i 5. travnja. U kratkom zajedničkom intervjuu s novinarima iz Hrvatske, Rumunjske i Ukrajine, svoje predstojeće službene posjete tim zemljama ocijenio je važnima zbog bilateralnih odnosa, kao i zbog NATO-a. Najavio je da će se na summitu NATO-a u Bukureštu 2-4. travnja, založiti za pozivanje u članstvo Hrvatske, Albanije i Makedonije, te za uključenje Ukrajine i Gruzije u program MAP - Akcijski plan za članstvo. Snažan sam pristaša ohrabrivanja donošenja prave odluke u Bukureštu o Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji, rekao je Bush. Na pitanje Hine o njegovu gledanju na buduću ulogu Hrvatske u arhitekturi NATO-a u jugoistočnoj Europi, razvoju njezinih oružanih snaga, sudjelovanju u misijama NATO-a i doprinosu zajedničkoj sigurnosti Saveza, te mogućim vojnim i pomorskim bazama na njezinu teritoriju, Bush je iznio pohvalne ocjene o hrvatskim vojnicima te isključio mogućnost uspostave NATO baza u Hrvatskoj. Prije svega želim to skinuti sa stola. Ne postoji namjera za NATO baze, stalne baze u Hrvatskoj, rekao je. Biti dio NATO-a znači predanost modernoj vojsci. Hrvatske postrojbe su se pokazale hrabrima na nekim aktivnim bojištima u ratu protiv terorizma. One će imati koristi od toga da su dio NATO-a i da služe rame uz rame s drugim saveznicima iz NATO-a, naglasio je Bush. Hrvatska po njegovim riječima služi kao vrlo dobar primjer, nakon traumatičnog trenutka otcjepljenja od Jugoslavije. Vaša vlada je donosila teške odluke, prije svega u interesu naroda. Pokazuje se da su mnoge reformske odluke učinile vjerojatnim da će Hrvatska biti pozvana u NATO. Primjeri su jako važni, rekao je Bush. Dodao je kako je prije 15 ili 25 godina malo tko mogao zamisliti da će raspravljati o tako nečemu, a danas je Hrvatska neovisna, suverena država, koja se nada pozivu u NATO. To pokazuje što je moguće, koliko je važno da ljudi donose prave odluke u ime naroda, rekao je Bush aludirajući na raspravu u Hrvatskoj o referendumu o ulasku u NATO. Naglasio je kako se nada uspješnom summitu u Bukureštu koji će potvrditi važnost NATO-a u suvremenom svijetu. Nadam se uspješnom summitu. Uspjeh znači da NATO ostane relevantan i surađujemo u rješavanju izazova 21. stoljeća, a najbolja prilika je prijetnja terorizma u Afganistanu. U Bukureštu ćemo ohrabriti saveznike da ozbiljno uzmu svoje obveze, a mi ćemo dokazati da ozbiljno uzimamo svoje s dodatnih 3.200 marinaca, kako bi dali primjer i potaknuli ostale da sudjeluju, rekao je on.
Razvitak odnosa između SAD i Hrvatske Na pitanje Hine može li se nakon višegodišnje usredotočenosti američko-hrvatskih odnosa na ulazak Hrvatske u NATO, očekivati prebacivanje težišta na proširenje gospodarske suradnje sa SAD-om i veća američka ulaganja u Hrvatsku, Bush je rekao kako je on zagovornik slobodne trgovine i kretanja kapitala, dodajući da Hrvatska zauzima ključan prostor u važnom dijelu svijeta, te da Amerika treba više učiti o Hrvatskoj. Istaknuo je tom kontekstu i da u SAD živi gotovo milijun američkih Hrvata, koji mogu olakšati daljnji razvoj odnosa dviju zemalja. Bit će svakovrsnih mogućnosti, a one će se iskoristiti ako vlada donese dobar zakon o stranim investicijama. Zakon mora biti transparentan a vladavina zakona dosljedna. No, glavni rizik za ulaganja nije vladin već samog poduzetnika, rekao je Bush. Odgovor na vaše pitanje je da, želimo da razni aspekti naših odnosa s Hrvatskom procvatu, ali što se tiče ulaganja, na vladi je da osigura dobru klimu za ulaganja, naglasio je američki predsjednik. Bush će se tijekom posjeta Hrvatskoj 4. i 5. travnja sastati s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i drugim najvišim hrvatskim dužnosnicima. Mesić je u srijedu posjet američkog predsjednika označio iznimno važnim rekavši kako je Bush predsjednik najjače države svijeta, najveće sile svijeta i kako je za svaku zemlju privilegij da ju posjeti. Bushov posjet bit će treći posjet nekog američkog predsjednika Hrvatskoj nakon Richarda Nixona 1971. i Billa Clintona 1996.
