U Hrvatskoj pa ni u Dubrovniku nema prave studije koliko dolasci mnogobrojnih cruisera utječu na sam biološki život u moru i na morskom dnu. U Studiji održivog razvoja cruising turizma u Hrvatskoj se navodi kako će se u Dubrovniku za deset godina utrostručiti broj putnika s cruisera, što će naravno utrostručiti i zagađenje okoliša, budući da jedan cruiser dnevno zagadi koliko dvije tisuće automobila godišnje.
Štete mogu biti nemjerljive. Uvijek postoji mogućnost unosa nekoga novog organizma. Nikad ne možemo predvidjeti kako će se on ponašati u našem ekosustavu i može li eventualno postati dominantan, govori Nenad Jasprica, ravnatelj Instituta za more i priobalje pri Sveučilištu u Dubrovniku, te dodaje:
Mi na žalost nismo trenutno u mogućnosti pratiti što se događa pri dolasku tolikog broja brodova, jer su za to potrebna finacijska sredstva kojima mi ne raspolažemo. U svakom slučaju poznato je da svaki brod koji dođe u naše vode mora promijeniti balastne vode, a tu su i crni tankovi. Mi nemamo razloga ne vjerovati da zapovjednici cruisera to rade na propisan način, dakle izvan teritorijalnih voda RH.
Bogat akvatorij
No, prema riječima Jasprice, nisu opasne samo balastne vode, nego se sidrima i lancima može unijeti neka nova vrsta u naš ekosustav. Na takav način, balastnim vodama ili preko sidra u Jadran su vjerojatno došle i alge Caulerpa racemosa i Caulerpa taxifolia. Uz to sasvim je sigurno da potezanje tih sidara, lanaca uzrokuje štetu na morskom dnu.
Znanstveni suradnik Instituta za more i priobalje Vladimir Onofri govori pak kako je akvatorij na sidrištu Lokrum bogat i Posedoniom oceanicom, odnosno vogom koja je zaštićena vrsta, a rješenje za zaustavljanje uništavanja morskog dna ispred Grada vidi u postavljanju plutača za koje bi se brodovi vezivali, te im ne bi bilo potrebno bacati sidra.
Potrebna znanstvena studija
Znanstvenici dubrovačkog Instituta na pitanje jesu li brojni cruiseri uzrok sve manjem broju ribe u tom akvatoriju odgovaraju kako na to pitanje nije moguće odgovoriti bez prave znanstvene studije. Tek kad bude sluha za financiranje jedne takve studije moći će se znati odgovor na pitanje koliko uistinu štete nanosi sve veći broj cruisera ispred Dubrovnika, jer gužve u Gradu se mogu riješiti, ali promjene u ekosustavu teško.
Otrov na sidrima
Sa sidara cruisera mogu se osloboditi brojni fitoplanktoni od kojih su neki toksični i potencijalno opasni i za ljudsko zdravlje. No, znanstvenici vele da to naravno ne znači da se ljudi mogu otrovati plivajući, ili progutaju li pola decilitra mora. Najgore što se može dogoditi prilikom cvatnje mora za čovjeka je eventualni osip. Ipak nikad pak ne treba u potpunosti odbaciti mogućnost da se dogodi trovanje preko hranidbenog lanca koji starta od unosa mikroskopskih toksičnih algi u ribe i školjke, a završava konzumacijom, posebice jer poneki spojevi mogu biti i termički stabilni pa opasnost ne leži samo u konzumaciji sirovih školjki.
Iz Australije u Jadran
Nakon iskopavanja Sueskog kanala u Mediteranu se pojavilo niz novih vrsta iz indopacifičke regije, 99 vrsta egzotičnih riba, 63 vrste dekopodnih rakova te 137 vrsta mekušaca. Od toga sedamdeset posto ih je došlo iz obala oko Australije, Japana i zapadne Afrike. U Crnom moru problem je bio npr. sa specifičnom vrstom meduze koja je dominirala i zbog koje je utekla riba. Što činiti ako se kojim slučajem unese neki dominantan organizam u naš akvatorij odgovor se može dati na žalost jedino kad se to i dogodi.
