Nakon što su i nadležni osnivanjem Tima za otklanjanje posljedica rada HE Lešće potvrdili da je ta hidroelektrana, izgrađena na temelju Studije utjecaja na okoliš iz daleke 1986. godine, loše izvedena loša ideja, HEP nastavlja s guranjem projekata na temelju prastarih studija. Tako je Studija za hidroelektranu Ombla napravljena 1999. godine, a ona za Kosinj u Lici 1986. godine.
HEP-ove studije tako nisu čak ni iz ovog tisućljeća, ali to ne zabrinjava ministra Čačića kao ni činjenica da nas je loša hidroelektrana koja je uništila kanjon rijeke Dobre već sada koštala više od 100 milijuna euraa, iako je trebala koštati 65 milijuna.
Da ulupavanju novca u Lešće nije kraj, nazire se iz priče o štetama koje je novinarima danas ispred zgrade HEP-a u Vukovarskoj ulici opisao Denis Francisković iz udruge Eko Pan iz Karlovca.
"Otkako je HE puštena u probni rad, nastali su problemi. Javljaju nam se ljudi koji se boje da će se netko utopiti u vodnom valu kad HE pusti vodu, a podsjetimo da je akumulacija, zbog loših oznaka, već odnijela dva života. Utjecaj niže prosječne temperature rijeke Dobre vidljiv je već i na rijeci Kupi što su nam potvrdili i ribiči, znajući koliko promjena temperature može pogubno utjecati na pojedine riblje vrste", opisuje već sada nastale štete čiju će sanaciju opet platiti građani.
Ispred zgrade HEP-a u Zagrebu u organizaciji Zelene akcije održan je i simbolični performans kojim su aktivisti i zabrinuti građani iz Kosinja, Dubrovnika i Karlovca bacili stare studije tamo gdje im je mjesto, u kontejner za reciklažu papira.
Performansom su upozorili kako HEP gradi hidroelektrane s akumulacijama u krškom području temeljem zastarjelih i loših studija utjecaja na okoliš, čime se stvaraju trajne štete u prirodi i okolišu, ali i veliki troškovi.
U dokumentima projekta HE Ombla piše i da se hidroelektrana ne nalazi u trusnom području, te da brana i podzemna akumulacija ne povećavaju opasnost od potresa, a područje Dubrovnika je u potresu najugroženijem području u Hrvatskoj.
I predstavnici lokalnog stanovništva iz drugih ugroženih krajeva su upozorili na opasnost od ovakvih odluka i projekata te na činjenicu da HEP ignorira upozorenja o štetnim posljedicama.
Ljubica Matović iz Rožata u Dubrovniku je rekla kako svi političari vole gostima pokazivati Dubrovnik, te ih pozvala neka sada i zaštite taj grad djelima, a ne riječima i odustanu od izgradnje HE Ombla. "U dokumentima projekta HE Ombla piše i da se hidroelektrana ne nalazi u trusnom području, te da brana i podzemna akumulacija ne povećavaju opasnost od potresa, a područje Dubrovnika je u potresu najugroženijem području u Hrvatskoj. Mi se ne osjećamo sigurno i ne vjerujemo dokumentima koji pišu ovakve neistine," izjavila je.
Marin Pavlović iz mjesta Komolac na izvoru Omble u Dubrovniku, podsjetio je da je Studija o ekonomskoj isplativosti koju su, u rujnu 2011. radili neovisni konzultanti za EBRD, ekonomski neisplativa. "Projekt može biti ekonomski isplativ samo ukoliko se znatno sufinancira iz državnog proračuna ili ukoliko se cijena električne energije poveća nekoliko puta. HE Ombla se ekonomski isplati samo uz izvoz vode na međunarodno tržište i za golf igralište na Srđu", upozorio je.
Pavao Klobučar, iz mjesta Kosinj dodao je, kako je njegovo selo već četrdeset godina u planu za potapanje za potrebe stvaranja akumulacijskog jezera, što je dovelo do masovnog iseljavanja stanovništva jer se ne može dobiti dozvola ni za proširenje kuće. Ilija Vukelić, također iz Kosinja, upozorio je da "HEP mještane i dalje ucjenjuje sa poplavama, ispuštanjem vode iz akumulacije odjednom uslijed velikih kiša u zimu i proljeće".
Sve što su aktivisti upozoravali da će se dogoditi s Hidroelektranom Lešće, dogodilo se, i dalje se događa. Za nastale štete i prekoračenja u potrošenim milijunama kuna, nitko neće odgovarati. Sada isti ljudi planiraju ulupati 152 milijuna eura na gradnju druge hidroelektrane na iznimno osjetljivom području.
Zato su udruge zatražile od Vlade RH da se studije utjecaja na okoliš koje nisu napravljene prema važećim standardima i zakonima, pogotovo one starije od dvije godine, ponište, zatim da se poduzmu mjere sanacije štete na rijeci Dobri, te da odustane od gradnje HE Ombla i HE Kosinj.
