Srbija se modernizira brže od Hrvatske

Analiza Organizacije za europsku suradnju i razvoj pokazuje da se susjedna Srbija modernizira brže od Hrvatske. Među ključnim faktorima, koji su usporili reformu državne uprave navodi se politika, a posebno problem zapošljavanja državnih službenika na temelju stranačke pripadnosti Osim pokušaja depolitizacije državnog aparata profesionalizacijom rukovodećih radnih mjesta, Hrvatska nije učinila gotovo ništa da bi državna uprava koja broji 65.000 zaposlenih postala efikasnija, piše Jutarnji list. Unatoč stalnim upozorenjima poslovnog sektora o neefikasnosti državne uprave čak je i Srbija, čini se, posljednjih godina napravila više u reformi i modernizaciji državne administracije od Hrvatske. Pokazuje to posljednje dostupno izvješće SIGMA-e. Riječ je o programu koji služi kao podrška u modernizaciji državne uprave koji je nastao kao zajednička inicijativa OECD-a i Europske unije. Posljednja njihova procjena iz sredine je prošle godine, međutim za očekivati je da će i novo izvješće pokazati tek mali ili nikakav napredak. Kao jedan od glavnih problema u izvješću se ističe otpor državnih činovnika prema provedbi sustava upravljanja ljudskim resursima temeljenog na zaslugama i planiranju profesionalnog razvoja. Zapošljavanje po stranačkom ključu Kvalifikacije hrvatskih postignuća u reformi državne uprave kreću se u rasponu od nikakav napredak i nikakve promjene do male ili nikakve promjene i ograničen napredak na svim područjima koje SIGMA procjenjuje te su razlog za zabrinutost, posebice kada se i takav mali i ograničeni napredak sagledava u političkom kontekstu u kojem je važniji učinak na proces pristupanja EU od stvarnog jačanja kapaciteta, transparentnosti, depolitizacije i profesionalizacije državne uprave. Osim toga, još su izraženi politički utjecaji kod zapošljavanja na svim razinama, a zbog neatraktivnosti radnih uvjeta visoka je sveukupna fluktuacija zaposlenih u kojoj najbolji i dalje bježe iz državne administracije. Upravo zbog nesposobnosti državne administracije Hrvatskoj je početkom ove godine blokirano 130 milijuna eura iz pretpristupnih fondova EU. Moderna javna uprava koju traže građani i poslodavci je nemoguća dok god službenici imaju ograničenu odgovornost, a odluke donose isključivo šefovi, što je također jedan od minusa Hrvatskoj u izvješću. Nedonošenje novog zakona o plaćama državnih službenika dovelo je pak do ocjene da nije napravljen nikakav napredak u usporedivosti i transparentnosti plaća. Isto izvješće postignuća u reformi državne uprave pokazuje da je Srbija mnogo brže i sistematičnije nego Hrvatska donijela zakonski okvir za plaće državnih službenika. Kvalifikacije hrvatskih postignuća u reformi državne uprave kreću se u rasponu od 'nikakav napredak' do 'male ili nikakve promjene' na svim područjima koje SIGMA procjenjuje i razlog su za zabrinutost, posebice kada se i takav mali ili nikakav napredak sagledava u političkom kontekstu u kojem je najvažniji pristup EU, upozorava glavni tajnik Sindikata državnih službenika Siniša Kuhar. Neodgovornost ministara Čini se da postoji tendencija osnivanja agencija, tj. središnjih državnih ureda, za politički prioritet ili strateške zadatke s ciljem uklanjanja ovih funkcija iz interne strukture ministarstava kako bi se na taj način izbjegla ustanovljena upravna ili čak parlamentarna kontrola te jasna politička odgovornost ministara. Takve agencije često imaju negativan učinak na transparentnost i odgovornost u pogledu ovih političkih prioriteta kao i na kohezivnost državne politike i aktivnosti, osobito stoga jer nije jasno reguliran njihov pravni status kao ni postupci, upozoravaju u izvješću. Zakonski kupus Nisu se dogodile nikakve stvarne promjene unatoč akciji HITROREZ. Prevelik broj propisa ostaje problem u Hrvatskoj koji dodatno otežava činjenica da se propisi često usvajaju bez dovoljnih konzultacija te se postojeći zakoni ne revidiraju dovoljno pažljivo prilikom donošenja novih zakona. Pravne kontradikcije i sukobi pravnih tumačenja koji iz toga proizlaze mogu dovesti do situacije da se zakoni ne primjenjuju ili se ne provode nove politike koje su uklopljene u zakon. Ova situacija onemogućuje ukupnu reformu i izuzetno je štetna za načelo zakonske sigurnosti, što bi lako moglo imati negativan učinak na gospodarski razvoj. Sakrili izvješće Izvješće koje Hrvatskoj daje ocjene u rasponu od nikakav do ograničen napredak nije našlo svoje mjesto na web stranici Središnjeg državnog ureda za upravu, međutim objavili su ga na web stranici Sindikata državnih službenika i namještenika iako se sindikalci često prozivaju kao glavni kočničari reformi. A upravo se Središnji državni ured za upravu u izvješću ocjenjuje kao tijelo koje nema dovoljno moći niti političke potpore za provedbu potrebnih promjena u sustavu državne službe.