Smanjuje se broj naftnih mrlja u hrvatskom dijelu Jadrana

To je, naime, jedan od rezultata istraživanja u sklopu projekta AESOP (Avionski i satelitski nadzor operativne polucije u Jadranskom moru). To je istraživanje nedavno objavljeno u elektroničkom, a uskoro će biti dostupno i u tiskanom obliku znanstvenog časopisa Marine Pollution Bulletin. - Riječ je o projektu europskih znanstvenika, uglavnom talijanskih i slovenskih kolega, a važno je naglasiti da u tim istraživanjima nisu sudjelovali hrvatski znanstvenici. Naši su kolege iz EU razvili sustav satelitskog praćenja naftnih mrlja u Jadranu, koji su zatim verificirali praćenjem pomoću aviona i brodova - objašnjava prof. dr. Mirko Orlić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. On naglašava da su znanstvenici u okviru projekta AESOP napravili analizu broja i gustoće naftnih mrlja na cijelom Jadranu u razdoblju od 1999. do 2004. godine. Znanstvenici su pritom istaknuli da se u analizi naftnih mrlja u Jadranu moraju uzeti u obzir različiti čimbenici, uključujući i proglašenje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. - Mislim da je to istraživanje europskih znanstvenika pokazalo kako potez poput ZERP-a može imati važan ekološki utjecaj. Naši su kolege, naime, došli do zaključka da je proglašenje ZERP-a dovelo do smanjenja broja naftnih mrlja u našem dijelu te do laganog porasta njihova broja u ostalim dijelovima Jadrana. To znači da su tankeri počeli izbjegavati ispuštati naftu i balastne vode kod nas - smatra prof. Orlić. Ističe da je, zahvaljujući iskoracima u okviru projekta AESOP, moguće ne samo satelitski pratiti naftne mrlje nego i kontrolirati svaki brod koji ulazi u Jadran. - Mislim da se Hrvatska svakako mora pridružiti projektu satelitske detekcije naftnih mrlja, ali i praćenju brodova koji ulaze u Jadran. Moramo poslati poruku svima koji plove Jadranom, tako da svaki zapovjednik broda nakon prolaska kroz Otrantska vrata zna da se njegov brod motri i da će biti kažnjen ako počini štetu - rekao je naposljetku prof. Orlić. Prognoze važne za razvoj turizma Koliko su prognoze širenja naftnih mrlja važne, najbolje govori primjer iz srpnja prošle godine kada je izbio rat u Libanonu te je u more iscurila velika količina nafte. - Tada je na Cipru bilo velikih problema jer su turisti iz straha da će se naftna mrlja proširiti otkazivali aranžmane pa je ciparska vlada angažirala našeg kolegu Georgea Zodiatisa koji je napravio prognozu širenja mrlje. Iz te se prognoze vidjelo da se mrlja neće širiti prema Cipru pa je ciparska vlada na osnovi toga izdala priopćenje. Tako su spasili turističku sezonu - rekao je prof. Orlić. Iako u projektu AESOP-a nisu sudjelovali hrvatski znanstvenici, europski su istraživači koristili i rezultate projekta ADRICOSM u kojem su sudjelovali i naši znanstvenici, a koji je bio prvi projekt iz operativne oceanografije na Jadranu. BROJ NAFTNIH MRLJA U JADRANU • 1999. 223 • 2000. 217 • 2001. 168 • 2002. 210 • 2003. 104 • 2004. 127