Je li Županijski sud u Rijeci jedini sud u Hrvatskoj koji je sposoban suditi za ratne zločine? Županijski sud u Zagrebu, koji se smatrao sudskom kremom, slučaj protiv Branimira Glavaša vodi tako da se već sada postavlja pitanje je li u stanju suditi utjecajnim političarima, pa čak i kada su optuženi za najokrutnije zločine. Posljednjih nekoliko dana Županijski sud u Osijeku, gdje se protiv Branimira Glavaša traži novi proces za brutalne zločine, donio je odluke koje su o cijelom pravosuđu stvorile dojam da se suci jednostavno ne mogu, ili ne žele, nositi sa “slučajem Glavaš”. Pred Županijskim sudom u Zagrebu protiv Branimira Glavaša otvorena je istraga zbog optužbi da je kao sekretar Sekretarijata za narodnu obranu u Osijeku 1991. godine naredio ubojstva srpskih civila. Konkretno ga se tereti za smrt Čedomira Vučkovića i čorđa Petkovića koji su bili nezakonito uhapšeni i privedeni u garaže, smještene neposredno uz Glavašev ratni ured u Županijskoj 4 u Osijeku. Pripadnici Glavaševe postrojbe, takozvanog BOB-a (Branimirova osječka bojna), zvjerski su ih premlaćivali i čak natjerali da piju kiselinu iz akumulatora, a potom, kako tvrdi optužba, po Glavaševu nalogu likvidirali. U drugom slučaju, za koji Županijski sud u Osijeku ovih dana tvrdi da nije mjesno nadležan, tužiteljstvo Glavaša također optužuje da je nalogodavac stravičnih zločina. Riječ je o takozvanoj akciji selotejp. Pripadnici Samostalne uskočke satnije noću su, u vrijeme zamračenja u Osijeku, raspoređeni u trojke, izvlačili civile iz njihovih kuća i odvodili ih u podrum kuće u Dubrovačkoj ulici. Tamo su ih premlaćivali i onda pod okriljem noći, s ljepljivom trakom preko usta i rukama sputanim selotejpom, odvodili na obalu Drave gdje bi pucali u njih i mrtva tijela bacali u Dravu. Glavaša se optužuje da je određivao koga će se odvesti te da je zapovijedi usmeno i pismeno preko svoje tajnice Gordane Getoš prosljeđivao pripadnicima Samostalne uskočke satnije. U prvome slučaju, zločinu u garažama, istraga je pokrenuta tek na pritisak medija, i to još prošloga ljeta. Pripadnik BOB-a Krunoslav Fehir, koji je u vrijeme dok su se odvijali zločini imao samo 16 godina, javno je u Feral Tribuneu ispričao kakvu su torturu prolazili civili zatočeni u garažama. Priznao je da je i sam, po Glavaševu nalogu, pucao u jednog od njih. Od kada je pokrenut predistražni postupak, potencijalni svjedoci protiv Glavaša konstantno su bili izloženi pritisku. Tako je primjerice Tihomir Špiranec, koji je Jutarnjem listu ispričao o svojim saznanjima o zločinima u garažama, već sutradan bio pretučen i “pospremljen” na psihijatriju u Osijeku. Uz Špiranecov, spominjao se i još jedan takav slučaj - da je osječka policija imala važnog svjedoka koji je želio govoriti pred istražnim sucem u Zagrebu, ali da je taj svjedok odustao nakon što je imao posjet večer prije planiranog puta. Paralelno sa svim predistražnim radnjama koje je obavljala osječka policija, odvijale su se i Glavaševe konferencije za tisak na kojima bi prozivao i vrijeđao svakoga tko bi rekao nešto što bi mu išlo na štetu, a posebno se fokusirao na načelnika osječke policije Vladimira Fabera. Kriminalistička obrada za ratni zločin u garažama bila je dovršena prvih mjeseci ove godine, a u ožujku je policija protiv Glavaša podnijela kaznenu prijavu. Iz Državnog odvjetništva na tu prijavu punih mjesec dana nije bilo nikakve reakcije. Da će Državno odvjetništvo ići u postupak protiv Glavaša, javnost je doznala od Vladimira Šeksa koji je u drugoj polovici travnja novinarima otkrio da je u Sabor stigao zahtjev glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da se Glavašu skine imunitet. Premda su tijekom cijelog predistražnog postupka potencijalni svjedoci bili izloženi pritiscima, glavni državni odvjetnik Bajić od Sabora je tražio da se Glavašu skine imunitet samo za vođenje postupka, a ne i za pritvaranje. Kada se u Saboru odlučivalo o skidanju imuniteta Glavašu, govornica državnog parlamenta osmnjičeniku za najteže ratne zločine postala je poligon za višesatna žestoka politička razračunavanja i izražavanja pogrdnog odnosa prema institucijama vlasti. Nakon što je u svibnju Glavašu skinut imunitet, uslijedile su izjave istaknutih HDZ-ovaca Andrije Hebranga i Josipa čakića da su uvjereni u Glavaševu nevinost, kao i da se protiv njega uopće neće ni otvoriti istraga. U takvoj atmosferi, glavni državni odvjetnik Bajić obratio se predsjedniku Vrhovnog suda Branku Hrvatinu i zatražio da se postupak vodi u Zagrebu. Seljenje procesa u Zagreb Bajić je prije pet mjeseci obrazložio opravdanom bojazni da zbog javne atmosfere koja je stvorena oko slučaja osječki sud ne bi mogao nepristrano provesti postupak. Za vođenje postupka određen je Županijski sud u Zagrebu, no unatoč svim pritiscima na svjedoke, Bajić i dalje nije tražio Glavaševo pritvaranje. Tako je 13. lipnja, na dan kada je zagrebački istražni sudac Zdenko Posavec otvorio istragu za ratni zločin nad civilima koji su zvjerski mučeni u garažama pokraj Glavaševa ureda, a onda pobijeni, osumnjičeni nalogodavac tih zločina bio na nogometnoj utakmici u Berlinu. Pravosuđe je Glavašu omogućilo da baš toga dana usred Berlina pozira našem fotoreporteru dok na biciklu vozi nasmiješenu razgolićenu navijačicu brazilske reprezentacije. Sudac Posavec istražni postupak počeo je provoditi početkom srpnja. Glavaša je saslušavao puna dva dana. Gotovo cijelog prvog dana Glavaš je istražnom sucu govorio o stvarima koje nemaju nikakve veze s postupkom, odnosno o stvaranju HDZ-a u Slavoniji, političkim prilikama u bivšoj Jugoslaviji 1990. godine, o tome kako se preko povjerljivih HDZ-ovaca naoružavao Osijek i pripremala obrana. Sudac mu je dopustio i da vrijeđa žrtve. Tako je Glavaš (o čemu svjedoči zapisnik o njegovu saslušanju koji je i danas na njegovoj web stranici) o Nikoli Vasiću, kojeg su zatočili i prebili pripadnici njegove postrojbe, govorio kao o četniku i srpskom špijunu. Sudac Posavac nije ga prekinuo ili barem upozorio ni kada je o Krunoslavu Fehiru govorio kao luđaku koji će završiti na psihijatriji i dok je insinuirao da ima homoseksualne sklonosti. U istrazi su se počeli saslušavati svjedoci, a njihovi su iskazi završavali javno objavljeni na Glavaševoj web stranici. Istražni sudac Posavec na to nije ni trepnuo. Odreagiralo je Državno odvjetništvo i 20. srpnja zatražilo da se Glavašu zbog objava imena i iskaza svjedoka odredi pritvor. Istražni sudac Posavec to je odbio. Jedino što je sudac tada učinio bilo je da je istragu proglasio tajnom i zabranio daljnje objavljivanje iskaza svjedoka. Državno odvjetništvo žalilo se na odluku suca Posavca. U žalbi su naveli i nove argumente za pritvor, odnosno da su potencijalni svjedoci u strahu. Izvanraspravno vijeće odbilo je žalbu, a sudac Krešimir Devčić, koji obavlja funkciju glasnogovornika, učinio je “gaf” nezapamćen u sudskoj praksi. Ničim izazvan, otkrio je imena dvojice mogućih novih svjedoka, Nikole Vasića i Željka Čaglja. Dana 27. srpnja Državno odvjetništvo drugi put istražnom sucu Posavcu podnosi zahtjev da se Glavaša pritvori zbog utjecaja na svjedoke. Zahtjevu za pritvor bile su priložene višesatne snimke Glavaševih konferencija za novinare koje su se i više puta dnevno emitirale na Slavonskoj televiziji, a na kojima je Glavaš o procesu protiv sebe govorio kao montiranom, prozivao načelnika osječke policije, ali i druge “izdajnike”. Uz to su se priložile i izjave više svjedoka na koje su Igor Mihalik, Željko Lasić i još nekoliko osoba bliskih Glavašu kontinuirano vršile pritisak. I ovaj zahtjev za pritvorom istražni sudac Posavec je odbio. Sudac je, naime, prihvatio argumente da su svjedoci izloženi pritiscima, ali je ustvrdio da nije dokazana veza između osoba koje su neposredno vršile utjecaj na svjedoke i samog Glavaša. Tako je po Posavcu ispalo da Lasić i Mihalik to rade za svoju zabavu, a ne zbog Glavaša. Državno odvjetništvo se žalilo, no izvanraspravno vijeće za pravo je dalo sucu Posavcu. Kako je istražni postupak odmicao, svjedoci su se sve manje toga sjećali. Državno odvjetništvo je 10. listopada treći put podnijelo zahtjev da se Glavašu odredi pritvor. Ovaj je put osječka policija uspjela od Istražnog centra Županijskog suda u Osijeku ishoditi odobrenje za primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka. S novim, ovako prikupljenim argumentima, izašlo se pred suca Posavca. Sudac je i treći put odbio Glavašu odrediti pritvor. U obrazloženju je rekao kako je do tada saslušao 24 svjedoka i da ni jedan svjedok pred njim nije iskazivao drukčije nego što je ranije u policiji. Upućeni u slučaj bili su šokirani obrazloženjem. Naime, više neovisnih izvora potvrdilo nam je da su svjedoci mijenjali iskaze, i to bitno. I na treću odluku suca Posavca da Glavašu ne odredi pritvor tužitelji su se žalili. Ovaj je put izvanraspravno vijeće uvažilo žalbu i ukinulo Posavčevu odluku. No, vijeće nije donijelo drukčiju odluku, nego je predmet sucu vratilo na ponovno odlučivanje. Istražnom sucu trebali su dani da četvrti put donese odluku o pritvoru. Da Glavaš doista utječe na svjedoke i da ga treba pritvoriti, odlučio je tek u ponedjeljak kada se na dnevnom redu Mandatno-imunitetnog povjerenstva našao novi zahtjev da se Glavašu skine imunitet. Naime, prošloga tjedna pred Županijskim sudom u Osijeku otvorena je istraga protiv šest osoba zbog ratnog zločina, takozvane akcije selotejp. Samostalna uskočka satnija kojoj je na čelu bio Ivica Krnjak sudjelovala je, tvrdi se u istražnom zahtjevu, u likvidacijama civila. Pod okriljem noći odvodili su ih iz njihovih domova, mučili i batinali u podrumu kuće u Dubrovačkoj ulici, a potom ih vezanih ruku i začepljenih usta, kako nitko ne bi čuo njihove krikove, odvodili na Dravu i likvidirali. Sami optuženici, među kojima je i bivša Glavaševa tajnica Gordana Getoš, terete Glavaša kao nalogodavca. Kada je zahtjev da se zbog akcije “selotejp” odobri istraga i pritvaranje Glavaša već bio u Saboru, stigla je i odluka o pritvoru suca Posavca. Naime, on je najprije odlučio o pritvoru, a onda zatražio da Sabor odobri izvršenje njegove odluke. Iz cijele rasprave na sjednici Mandatno-imunitetnog povjerenstva u kojoj je najglasniji bio HSP, te Glavaševa dolaska u Zagreb, moglo se zaključiti da bi Glavašu, ako već mora ići u pritvor, odgovaralo da to bude u Zagrebu. No, potpuno neočekivano, Mandatno-imunitetno povjerenstvo skinulo je s dnevnog reda Posavčev zahtjev, smatrajući da je sudac postupio nezakonito, te odobrilo samo pritvaranje u slučaju koji je otvoren pred osječkim sudom. U ponedjeljak navečer, kada su svi vjerovali da će Glavaš napokon završiti u pritvoru, ponovno dolazi do obrata. Istražni sudac Županijskog suda u Osijeku Mario Kovač ne želi dati nalog policiji da privede Glavaša, nego se dogovara s njegovim odvjetnicima da Glavaš sam dođe na sud. Sudac Kovač odobrava policiji da provede istražnu radnju pretrage Glavaševa stana, a tijekom večeri od Glavaša uzima iskaz. Budući da su pretraga i saslušanje istražne radnje, ostaje potpuno nejasno kako je moguće da ih je sudac obavio, a tek se onda proglasio mjesno nenadležnim za slučaj i odbio odlučiti o otvaranju istrage i pritvoru. Posebno je nejasno kako se mogao proglasiti mjesno nenadležnim ako su se likvidacije civila na Dravi za koje se optužuje Glavaša dogodile u Osijeku, dakle na teritoriju njegova suda, te ako je za isto to djelo već otvorena istraga protiv šest osoba i određen im je pritvor? Činjenica je da je Glavaš, unatoč optužbama za dva slučaja teških zločina nad civilima, i dalje na slobodi, da održava konferencije za novinare i govori što hoće. Kako je i sam izjavio, unatoč tome što su protiv njega otvorena dva vrlo teška procesa, osjeća se slobodan kao ptica. Pukovnik Grujić i Karl Gorišnek mijenjali iskaze? Pukovnik Ivan Grujić, sadašnji pomoćnik ministrice branitelja, obitelji i generacijske solidarnosti i šef komisije za zatočene i nestale, jedan je od svjedoka za kojeg se spominje da je mijenjao iskaz. U vrijeme kada su se događali zločini nad osječkim civilima srpske nacionalnosti Grujić je radio u osječkom SZUP-u. Izvori iz policije i državnog odvjetništva su nam potvrdili da je policija s Grujićem obavila obavijesni razgovor o zločinima u garažama još 2001. godine i da je Grujić tada iznio informacije vrlo korisne za istragu. Policiji je, izričiti su naši izvori, Grujić tada nedvosmisleno izjavio da mu je pripadnik BOB-a Pišta Mihalik iz Sekretarijata u kojem je tada stolovao Glavaš doveo Nikolu Vasića. Grujić je rekao da je Vasić bio pretučen, čime je zapravo izravno posvjedočio da su pripadnici Glavaševe postrojbe nezakonito hapsili i mučili civile. Naime, osječkog Srbina Vasića koji je bio jedan od direktora u Pošti, pripadnici BOB-a su uhapsili, te fizički i psihički zlostavljali optužujući ga da je četnik i srpski špijun. Nakon maltretiranja predali su ga SZUP-u, odnosno Grujiću koji je trebo biti i formalno nadležan za špijune. Kada je o tom događaju govorio pred istražnim sucem Posavcem, sadašnji šef komisije za zatočene i nestale Grujić iznio je daleko manje detalja. Kako tvrdi više izvora iz istrage, Grujić se pred sucem nije mogao sjetiti tko mu je doveo Vasića. Nije ni potvrdio da mu je čovjek doveden isprebijan, nego je rekao da je bio jako zapušten. Izvori iz istrage tvrde da je i Karl Gorinšek, bivši zapovjednik Zbornog područja Osijek, bitno korigirao iskaz. Kažu da je u policiji govorio da je s Glavašem stalno imao probleme, da mu se miješao u posao, te da je situacija bila nemoguća. Kod istražnog suca je ispalo da se bez Glavaša nije moglo i da je njegova uloga u obrani Osijeka bila iznimno pozitivna.

