Stručnjaci upozoravaju da u demokratskim državama kulturna vrijednost kao što je zagrebačka Lenucijeva potkova ne može imati ovakav plan razvoja kao kod nas. Zapadne zemlje u sličnim dijelovima svojih gradova otvaraju knjižnice i ugostiteljske objekte, kulturne i izložbene prostore te one za alternativnu kulturu mladih. Uz to jako paze da takav kompleks zadrži stambenu funkciju. Kod nas je situacija potpuno drugačija. Primitivni razvojni plan i vandalizam koji podržava Gradska skupština rezultirali su legalnim iskorištavanjem zaštićenih kulturnih dobara Zagreba od strane raznih investitora. Tako na Lenuccijevoj potkovi namjeravaju izgraditi između četrnaest i sedamnaest podzemnih garaža. Blagoslov i preporuke investitori su obilato dobili od Doris Kažimir, pročelnice gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Ona ne samo što blakonaklono gleda na buduću devastaciju kulturne baštine, već je i sama zatražila izmjenu GUP-a u korist samo šesnaest podzemnih garaža. Pravo na grad i Zelena akcija zatražile su od ministra kulture Bože Biškupića da iskoristi svoje ovlasti te isključi zagrebački Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode iz nadležnosti gradske vlasti i uključi ga u jedinstveni nacionalni sustav zaštite kulturne baštine. Podršku su dobili i od Saše Borić Poljanec, znanstvene suradnice Instituta Ivo Pilar te Davorina Stipetića, povjesničara umjetnosti i bivšeg ravnatelja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Vrijeme je da i ova Gradska uprava spakira kofere i ode. Što prije to bolje, rekla je Poljanec jutros na pressici u Mami. Stipetić se složio s njom i dodao: Građevinska jama se ne počinje kopati kad radnik nakon gemišta sjedne u bager, već puno ranije. Od izdavanja dozvola, preko građevinske inspekcije... Pozvao je na red i policiju koja ne reagira na pozive i upozorenja građana da im pucaju kuće. Reagiraju tek kad se složi ko kuća od karata. Predizborni su dani. Taktizira se. Stranka na vlasti čeka da se Bandić zadavi u kaši koju je sam napravio. No, Zagreb i građani ne mogu čekati, dodao je Stipetić.
Kupska ulica Urbanistica Vera Petrinjak Šimek iz Zelene akcije mišljenja je da bi se na Cvjetnom trgu dogodila ista stvar kao i s Nadom Dimić, da je projekt gradnje trgovačkog centra i podzemnih garaža ranije realiziran. Okolne stare kuće koje stanari ne žele prodati sigurno bi se 'slučajno' srušile. Prva bi se urušila ona u Ilici 19. Vlasnica svoju rodnu kuću ne želi ni pod koju cijenu prodati. Aktivisti Prava na grad i Zelene akcije upozorili su i na tzv. Krašograd. Prije četiri godine ta zelena maksimirska površina bila je po GUP-u zona za rekreaciju. Lani je pretvorena u zonu građevinskih projekta. Ove godine su je pak proglasili poslovnom zonom sa sedamdeset posto izgrađenosti. Prozvali su Milana Bandića, koji se pravi kao da su sva urušavanja u gradu slučajna, ili ih pak pripisuje prirodnim nepogodama: Jedina prirodna nepogoda koja je pogodila Zagreb je Gradska uprava s Bandićem na čelu. Aktivisti kažu da posjeduju i dokaze da niti jedno urušavanje zadnih dana u Zagrebu nije bilo slučajno. Tvrde da iza svega stoji Gradska uprava koja podržava investitore u njihovoj građevinskoj praksi koju u stopu prati parola: Maksimalna dobit - minimalni troškovi.
Pravo na grad i Zelena akcija: Slijedi li urušavanje Cvjetnog trga? Urušavanja Kupske ulice i bivše tvornice Nada Dimić, probijanje Galjufove ulice bez građevinske dozvole te slučaj Krašograd dogodili su se usprkos pravovremenim prethodnim upozorenjima i intervencijama Zelene akcije i Prava na grad. Ovi slučajevi zorno pokazuju koji je konačni ishod politike bezočne eksploatacije grada. Ta je politika vođena svjesno i namjerno i vezana je - kao i sve ostalo u Zagrebu - uz osobu gradonačelnika. Milan Bandić je pak pokazao da od te politike nije spreman odustati čak ni po cijenu katastrofe. Nasuprot izjavama kako se radi o urocima, propustima pojedinaca ili pojedinačnim nezakonitim radnjama, smatramo da se ovdje ne radi ni o kakvoj slučajnosti. Riječ je o sustavnom djelovanju gradske vlasti u pogodovanju investitorima. Investitori s ciljem što veće zarade uz što manje troškove grade goleme objekte na neodgovarajuće malim parcelama, a gradska vlast takav način rada odobrava i potiče, ignorirajući građane, nezavisnu struku i zakone te zlorabeći gradske institucije. Jedna od ključnih gradskih institucija usmjerenih na servisiranje potreba građevinskog biznisa je paradoksalno upravo Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. Riječ je o jedinoj instituciji te vrste koja se nalazi izvan nacionalnog sustava zaštite spomenika kulture i podređena je isključivo zagrebačkoj gradskoj vlasti. Suprotno svojoj temeljnoj svrsi, Zavod zloupotrebljava poziciju u sustavu kako bi u proces donošenja javnih odluka uveo zadovoljavanje maksimalističkih interesa investitora. Tako je Zavod, odnosno njegova pročelnica Doris Kažimir predložila ukidanje donjogradske zone zabrane izgradnje javnih garaža u Generalnom urbanističkom planu. Najnoviji događaji upućuju da osim do sada navedenih razloga - prometnih, kulturnih i urbanističkih - izgradnja podzemnih garaža s obzirom na geološke uvjete u zagrebačkom Donjem gradu predstavlja prijetnju sigurnosti i imovini građana. Također izdala je posebne uvjete uz lokacijsku dozvolu za ulazno-izlaznu rampu u garažu u pješačkoj zoni u Varšavskoj ulici, iako je to protivno GUP-u. Povodom urušavanja zaštićene zgrade tvornice Nada Dimić pročelnica Kažimir je pak opušteno izjavila kako se ne radi o velikoj šteti. Rušenje zaštićenih objekata koji smetaju gradnji, odnosno propuštanje da se poduzmu potrebne mjere koje bi spriječile slučajno urušavanje, vrlo lako može postati praksa građevinskog biznisa u slučajvima kada baština nije stvarno zaštićena. Stoga možemo očekivati da će slični nesretni slučajevi i propusti pojedinaca snaći blok na Cvjetnom trgu i još petnaest donjogradskih blokova. Iz navedenih razloga zahtijevamo: 1. Postavljanje političke odgovornosti Gradonačelnika i Gradskog poglavarstva za katastrofu u gradu na dnevni red zagrebačke Gradske skupštine. 2. Isključivanje zagrebačkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode iz nadležnosti zagrebačke gradske vlasti i njegovo uključivanje u jedinstveni nacionalni sustav zaštite kulturne baštine. 3. Zahtijevamo od Gradske skupštine da glasa protiv izmjena Generalnog urbanističkog plana kojima se ukida zona zabrane gradnje javnih garaža u Donjem gradu.I
