Podsjetimo, Primorac je tada rekao da će od 33.000 studenata preddiplomskih studija njih 13.000 nastaviti školovanje besplatno, što bi proračun stajalo oko 78 milijuna kuna. Prije upisa trebali bi znati tko će snositi troškove, a dosad nismo dobili službeni dokument, doznajemo na Sveučilištu u Zagrebu. Kvote za upise Prema Zakonu o visokom obrazovanju, ali i po Statutu, mjesec dana prije upisa na diplomski studij sveučilišta moraju objaviti kvote, kao i iznose školarina. Kako jamstva još nema, Sveučilište u Zagrebu jučer je objavilo cijene godišnje školarine na diplomskim studijima od 5500 do gotovo 10.000 kuna. Hoće li ih na koncu snositi studenti, nitko još ne zna. U resornom ministarstvu pak kažu kako će se obećanja ispuniti te da će sredstva sveučilištima doznačiti do 1. studenoga kada se uvjere koliko je doista studenata upisano. Sa Sveučilišta poručuju kako to nije realno jer ne mogu nikoga upisati bez doznačenih sredstava. Senat će zatražiti pismenu razradu Primorčeva obećanja. Nema ukidanja školarina za diplomske studije, ostaje samo pitanje tko će ih snositi - studenti ili Ministarstvo, istaknuo je jučer rektor Aleksa Bjeliš. Pravni fakultet odlučio je povećati iznos školarine, a o tome još razmišlja i Fakultet političkih znanosti (FPZ) i Ekonomski fakultet", kaže Bašić. Naime, Pravni fakultet u Zagrebu će, kako se zasad čini, jedini povećati maksimalan iznos školarine, i to na 7800 kuna. "Maksimalan iznos na Pravu neće plaćati svi. Prvih 200 studenata bit će oslobođeno plaćanja školarine, a 120 najlošijih će platiti maksimalan iznos", rekao je Kregar. Pravni fakultet nije u mogućnosti naknadno mijenjati upisne kvote i visinu studentskih participacija jer je takvu odluku donijelo Fakultetsko vijeće nakon višekratne rasprave, poručio je dekan Josip Kregar članovima Senata Sveučilišta u Zagrebu. Inicijativa za školarine Podsjetimo, nakon inicijative nekoliko fakulteta prema kojoj se visina iznosa školarine trebala povećati zbog troškova poslovanja i inflacije uslijedila je višemjesečna rasprava između Sveučilišta, njegovih sastavnica i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Kako bi ipak zaustavilo povećanje školarina, Primorčevo je ministarstvo zagrebačkom sveučilištu isplatilo 3,4 milijuna kuna iz proračuna za troškove poslovanja fakulteta. Nakon financijske injekcije sastavnice su odustale od povećanja iako su neki dobili oko 200 kuna, zbog čega među dekanima zagrebačkih fakulteta vlada nezadovoljstvo. Pravo je pak dobilo 330.000 kuna, Ekonomija 1,2 milijuna, a FPZ 90.000. Kregar je najavio da će se sredstva koja pripadnu njegovu fakultetu koristiti kako bi se studentima, ovisno o socijalnom statusu, refundirao dio ili cijeli iznos plaćene školarine, dio bi se utrošio za stipendije, a eventualni ostatak tog iznosa usmjerio bi se na financiranje studentskih aktivnosti i poboljšanje uvjeta studiranja te refundiranje participacija najboljim studentima koji studij sami plaćaju. Pritom je Kregar najavio i da će Pravni fakultet nastaviti svoju dugoročnu politiku smanjivanja upisnih kvota koja će postupno dovesti do stabilizacije broja upisanih studenata na prvu godinu studija, pri čemu bi se zbroj upisanih smanjivao koliko i povećavala školarina.
Sa 9500 kn najskuplji studij Poslovnih sustava Iako se iznos nije mijenjao, najskuplja godina za brucoše bit će na preddiplomskom studiju Poslovnih sustava na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI) od 9500 kuna. Jeftinije će proći studenti geografije, geologije, biologije te na kemijskom odjelu na Prirodoslovno-matematičko fakultetu sa 9240 kuna školarine. Kao i studenti tih fakulteta, isti iznos plaćat će studenti medicine, stomatologije, dok će oni najlošije plasirani na veterini i farmaciji isti iznos plaćati u linearnom obliku. Nešto manje stajat će studij dizajna, 9100 kuna, a ekonomika poduzetništva na FOI-u te studij poduzetništva u Bjelovaru 9000 kuna.