Međunarodne organizacije izgubile su strpljenje s iranskim nuklearnim programom. Islamska Republika Iran mogla bi u sljedeći tjedan ući s novim sankcijama Ujedinjenih nacija. Naime, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je početkom tjedna pokazatelje prema kojima postoji velika mogućnost da Iran razvija nuklearnu bombu. Geopolitička igra u srcu Azije potencijalno je opasna u širem prostoru. Iran je nakon islamske revolucije 1979. dobio pregršt neprijatelja ne samo u zapadnim državama nego i među arapskim svijetom. Razvoj nuklearnog programa posljednjih godina osobito je uzburkalo Izrael i SAD. Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei i iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad pokušavaju uvjeravati svijet kako se radi o miroljubljivom korištenju nuklearne energije u civilne svrhe na što svaka zemlja ima pravo. Međutim, netransparentnost i odbijanje inspektora IAEA ostavlja iranske smrtne neprijatelje Izarel i SAD u vječnoj sumnji. Zbog tih sumnji se, navodno, gradi i proturaketni štit u Europi, iako iranski projektili nemaju toliki domet da bi ugrozili europski kontinent. Direktor IAEA Mohamed El Baradei igrao je na popustljivost, ali nedavni događaji učvrstili su sumnju u najgore – da fundamentalistički, diktatorski režim najbolje kvalitete, kao što je onaj iranski, doista nastoji usmjeriti nuklearni program u vojne svrhe.
Foto: Greg Schulte smatra da UN trebaju nametnuti sankcije Iranu zato što ovaj odbija razotkriti svoje nuklearne planove H-Alterov novinar sudjelovao je u razgovoru s Gregom Schulteom, stalnim predstavnikom SAD-a pri IAEA sjedištu u Beču. Videokonferencija s temom iranskog nuklearnog programa vođena je u prostorijama američkog veleposlanstva u Zagrebu. Veleposlanik Schulte je prenio dio atmosfere koja je vladala u ponedjeljak, 25. veljače u bečkoj središnjici, na sastanku Vijeća guvernera gdje i Hrvatska ima svog predstavnika. Izvještaj je na sjednici, koja je bila zatvorena za javnost, podnio je zamjenik direktora, zadužen za inspekcije, Olli Heinonen. Izvještaj se sastoji od tri djela. Prvo, Heinonen izvještava kako je Iran nastavio pokušaj obogaćivanja urana. To samo po sebi i nije loše, jer obogaćivanje urana ne znači da se želi napraviti i nuklearna bomba. No, s druge strane, tu operaciju je Iran počeo voditi tajno, i ne u suradnji s nekom priznatom kompanijom, već s AQ Khanom, pakistanskim programom za nuklearno naoružanje. Druga zabrinjavajuća stvar, tvrdi Heinonen, jest nedostatak transparentnosti. Iran nije potpisnik legalnih protokola Ujedinjenih nacija prema kojima inspektori IAEA mogu nekontrolirano pratiti nuklearne razvoje. Iran trenutačno ima samo jednu nuklearnu elektranu u izgradnji, u Bushehru, gdje surađuje s Rusima. Ostala postrojenja su još više - manje tajnovita. Treća stvar koja zabrinjava Heinonena jest što Iran daje informacije, ali ne one koje IAEA traži. Iz raznih izvora, Heinonen je otkrio kako Iranci provode visokoeksplozivne testove koji se inače provode u proučavanju pri izradi nuklearnog oružja. Nakon predanog izvještaja nastao je tajac u sobi, a iranski izaslanik Ali Asghar Soltanieh je odmah rekao kako se radi o fabrikacijama. Ambasador Schulte objašnjava kako Heinonen ne može izravno optužiti Iran, ali smatra da Iran odmah mora prestati obogaćivati uran kao i plutonij, poduprijeti inspektore IAEA i otvoriti svoje planove za nuklearni razvoj. SAD želi diplomatski dogovor s Iranom, uvjerava nas Schulte, i pritom objašnjava kako su i Rusiija i Kina sklone prihvatiti rezoluciju kojom bi se Iranu mogle nametnuti sankcije. Nedavna izjava ruskog veleposlanika Vitalija Čurkina upravo ide u tom smjeru, što je velik obrat u dosadašnjoj ruskoj politici prema Iranu. S obzirom da su i zemlje EU-a spremne na takvu rezoluciju, izgleda da će i Hrvatska dignuti ruku za sankcije u Vijeću sigurnosti.
