Sabor je za kriminal u HFP-u znao od 2003.?

Državni ured za reviziju i njegova dugogodišnja šefica Šima Krasić prošli su se tjedan našli u središtu pozornosti nakon izvedene antikorupcijske akcije Maestro, u kojoj su, među ostalim, uhićena tri potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). S obzirom na činjenicu da je posao Državnog ureda za reviziju kontrola poslovanja svih državnih institucija i poduzeća, predsjednik Stipe Mesić javno je prozvao Šimu Krasić i njen ured zbog, kako je rekao, loše obavljenih revizija u HFP-u. Htio je zapravo reći da državni revizori nisu dobro radili svoj posao jer da jesu, korupcija u HFP-u ranije bi se razotkrila. Šima Krasić u intervjuu Nacionalu objašnjava da su revizori tijekom kontrole rada HFP-a, osobito nakon revizije pretvorbe i privatizacije, više puta posumnjali na korupciju prilikom prodaje državne imovine te da su o tome redovito izvješćivali Sabor i Državno odvjetništvo. Čitav razgovor može se pročitati u novom broju Nacionala, a T-Portal prenosi najzanimljivije djelove. 'Često se događalo da vrijednost poduzeća nije bila realno procijenjena. Isto tako, u mnogim slučajevima nismo mogli ući u trag broju ponuda koje su pristigle na javnom natječaju za prodaju neke tvrtke. Revizori su u više slučaja otkrili da su poduzeća prodavana tako što je objavljen poziv za prodaju, nakon što je prethodno u HFP stiglo pismo namjere od kupca. Na objavljeni poziv pristigla bi samo jedna ponuda, tog istog kupca. Također, neke dionice i udjeli prodavali su se na obročnu otplatu, a nisu bili ugovoreni instrumenti osiguranja plaćanja i kamate. Nepravilnosti su se događale jer nisu bili utvrđeni kriteriji za prodaju tvrtki ispod nominalne cijene', kazala je Krasić. Prema njenim riječima nepravilnosti u radu stalno su se ponavljale i 2003. godine krenulo se u reviziju prodaje dionica i udjela tvrtki od osnutka HFP-a 1993. godine. To izvješće dostavljeno je Saboru i Državnom odvjetništvu, a revizori trenutačno rade reviziju poslovanja za posljednje tri godine. Izvješće o tome trebalo bi biti dostavljeno nakon ljeta. Iako Državni ured za reviziju podatke o pretvorbi i privatizaciji temeljito češlja od 2001. godine ispada da se za to sve vrijeme znalo, ali se u akciju krenulo tek prije godinu dana. Mi samo utvrđujemo je li se radilo po propisima, ne raspolažemo mehanizmima kojima bismo nekoga mogli kazniti. Sva naša izvješća Sabor je prihvatio, objavljena su na webu i tu prestaje naša odgovornost kaže Krasić i dodaje kako je nakon što je obavljena revizija Državno odvjetništvo upozoreno na niz detalja. Tako je od 1936 nepravilnosti, 721 imala odlike kažnjivog djela, a za 271 nepravilnost osnovano se sumnjalo da ima odlike kaznenog djela. Na pitanje je li ikada poništena neka privatizacija na osnovu nalaza Državnog ureda za reviziju Krasić odgovara: 'Zakon po kojem smo radili reviziju pretvorbe i privatizacije izglasan je tek 2000. godine pa je većina predmeta koje smo obrađivali otišla u zastaru. Oko 60 posto predmeta koje su imale naznaku kaznenog djela završilo je u zastari, a što se tiče prekršaja gotovo svi su u zastari.