Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nije pretjerano ozbiljno shvatio prijetnje sankcijama njegovoj zemlji

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ismijao je u Dušanbeu europske prijetnje uvođenjem sankcija Moskvi. Kazao je kako je EU zapravo ozlojeđena nevoljama koje su snašle njezinu mezimicu Gruziju. Lavrov je reagirao na izjavu francuskog kolege Bernarda Kouchnera koji je najavio da će europske zemlje u Bruxellesu razgovarati o sankcijama Moskvi. Moj prijatelj Kouchner još je rekao da ćemo uskoro napasti Moldaviju, Ukrajinu i Krim... Radi se o bolesnoj mašti, što vrijedi i za sankcije, rekao je Lavrov. EU razmatra sankcije protiv Rusije nakon što je vlada u Moskvi priznala Južnu Osetiju i Abhaziju. Popuštanju napetosti nije doprinio ni telefonski razgovor njemačke kancelarke Merkel i ruskog predsjednika Medvedeva. Samo su potvrđene suštinske razlike dviju strana u ocjeni uzroka nedavnog rata na Kavkazu i njegovih političkih posljedica. Dok je Njemačka sklona vjerovanju da je gruzijski predsjednik Saakašvili nasjeo smišljenoj provokaciji Moskve, ruski veleposlanik u Berlinu Vladimir Kotenev tvrdi kako je vojnom intervencijom njegove zemlje spriječen – holokaust. Dokaz bi navodno trebalo biti do temelja uništeno židovsko selo u Južnoj Osetiji. Moskva i Berlin različito posmatraju sporazum o primirju u Gruziji Različito se komentira i poštivanje mirovnog plana što su ga Rusija i Gruzija potpisale uz posredovanje francuskoga predsjednika Sarkozyja, premda je Kotenev neizravno priznao kako se ruska vojska nije u cijelosti povukla na položaje od prije izbijanja sukoba: Ruske mirovne snage su neke gruzijske gradove podvrgle odgovarajućim mjerama zbog velikih količina teškog vojnog materijala, tenkova, topova i streljiva. Naoružani američki brodovi koji u Gruziju dopremaju humanitarnu pomoć zacijelo su jedan od razlog zašto se ruska vojska ne povlači iz crnomorske luke Putija. Kancelarka Merkel je jučer u telefonskom razgovoru jasno dala do znanja predsjedniku Medvedjevu da se time grubo krši postignuti mirovni sporazum. Jednako stroga bila je i kritika na račun ishitrenog ruskog priznanja Abhazije i Južne Osetije te poruka da se o takvim pitanjima najprije razgovara u tijelima OESS-a i UN-a prije nego uslijedi jednostrano priznanje. Reagovale i članice grupe G7 U međuvremenu je Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu objavilo zajedničku izjavu SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Japana u kojoj se osuđuje postupak Rusije kao članice skupine G7 te otvoreno dovodi u pitanje njezino zalaganje za sigurnost i mir na Kavkazu. U dokumentu se izražava privrženost gruzijskome teritorijalnom integritetu i puna potpora demokratski izabranoj vladi u Tbilisiju.