Publikacija Indeks otvorenosti društva Hrvatska 2006. rezultat je istraživanja koje je po drugi put provedeno u Hrvatskoj, a temelji se na procjeni otvorenosti društva u šest dimenzija: obrazovanje, ekonomske i poduzetničke slobode i prava, medijske slobode, vladavina prava i zakona, transparentnost političkih procesa, sloboda i prava manjina i marginaliziranih društvenih grupa. Istraživanje Anketiranje eksperata kao i ispitivanje javnog mnijenja provedeni su u periodu ožujak – svibanj 2006. U istraživanju eksperata sudjelovalo je preko 90 hrvatskih stručnjaka. Ispitivanje javnog mnijenja izvela je agencija Puls, na reprezentativnom uzorku od 1500 građana RH starijih od 18 godina. Uz interpretacije rezultata po područjima, izrađene su i dvije studije slučaja - primjer pozitivnog trenda otvaranja društva i primjer negativnog: • Studija slučaja otvorenosti: – Pozitivni pomaci u procesuiranju ratnih zločina • Studija slučaja zatvorenosti: – Dinamika marginalizacije spolnih i rodnih manjina. Namjena Indeksa otvorenosti društva Rezultati istraživanja služe za kreiranje javnih politika u navedenim područjima, kao alat za procjenu potreba, za zagovaračke aktivnosti, za identificiranje institucionalnih i strukturalnih prepreka u razvoju otvorenog društva, te kao referenca za bolji dizajn programa i projekata usmjerenih na demokratizaciju društva na lokalnom, nacionalnim i međunarodnom nivou. Nadalje, indeks se može koristiti i kao vodilja za racionalnije raspoređivanje sredstava, kako od strane vlade, tako i nevladinih organizacija, poslovnog sektora i međunarodnih organizacija i donora. Cilj je omogućiti kontinuirano mjerenje otvorenosti društva kroz dulji vremenski period, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, stoga je Indeks kreiran tako da omogućuje i horizontalnu (geografsku) i vertikalnu (vremensku) usporedivost, i s vremenom međunarodno rangiranje. Za koga? – Vladine institucije i agencije – Organizacije civilnog društva – Poslovni sektor – Međunarodne organizacije – Širu javnost Pogled u rezultate Indeksa otvorenosti društva 2006. Ocjena otvorenosti hrvatskog društva u 2006. godini od strane eksperata, na ljestvici od 1 do 100 indeksnih bodova iznosi 42,1, što predstavlja mali pomak od prošlogodišnjeg rezultata (40,8). Očituje se porast otvorenosti u pet od šest područja uključenih u istraživanje. Najotvorenijim je ocijenjeno područje medija, s 46 bodova, a najlošije je ocijenjeno područje politike, s 32 boda. Gospodarstvo i obrazovanje dijele drugo i treće mjesto, s 45 bodova. Gospodarstvo je doživjelo najsnažnije otvaranje i skok s petog na drugo mjesto, što se može tumačiti, kao i visoko drugo mjesto područja obrazovanja, pokretanjem reformi (promjene vladinih politika, npr. hitro.hr, te u obrazovanju HNOS, Bolonjska deklaracija). Na četvrtom mjestu je područje vladavina prava i zakona s 44 boda, a na predzadnjem manjine i marginalizirane skupine s 43 boda. Ova dva područja su u donjem dijelu ljestvice, no ne zato što su lošije ocijenjena nego ranije – očituje se porast otvaranja – već je njihov pad uzrokovan snažnim otvaranjem drugih područja. Jedino područje u kojem je zabilježen porast zatvorenosti jest područje politike tj. transparentnosti političkih procesa. Ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da raste broj građana koji prihvaćaju otvoreno društvo kao ono « u kojem se otvoreno raspravlja o svemu i u kojem svi građani, bez obzira na identitet i pripadnost, imaju jednake životne mogućnost», u odnosu na 47% u 2005. godini, u 2006. postotak iznosi 55%. Zanimljiva je usporedba mišljenja eksperata i javnog mnijenja u procjeni važnosti pojedinih područja za ukupnu otvorenost društva. Eksperti su procijenili da je najvažnije područje vladavina prava i zakona – što znači da su fokusirani na trenutne prepreke u daljnjem otvaranju društva, za razliku od građana koji su procijenili da je to područje obrazovanja, što govori da su skloniji shvatiti obrazovanje kao dugoročni proces koji vodi prema većoj otvorenosti društva. Istraživanje je provedeno uz financijsku potporu Instituta Otvoreno društvo Hrvatska, koji je provodio projekt u Hrvatskoj 2005. godine. Kompletna publikacija dostupna je na webstranici www.idemo.hr. O iDEMO - Institutu za demokraciju: iDEMO Institut za demokraciju osnovan je s ciljem razvijanja projekata javnih politika i unapređivanje demokracije. Jedan od važnih aspekata toga posla predstavlja i projekt osmišljavanja metodologije, odnosno načina ispitivanja otvorenosti društva. Stoga je od samog početka djelovanja iDEMO Instituta za demokraciju Indeks otvorenosti društva prihvaćen kao ključan program. iDEMO će omogućiti institucijama i pojedincima korištenje rezultata istraživanja kao referencu pri kreiranju svojih programa, projekata i aktivnosti. Nastojimo razmišljati o problemima u hrvatskom društvu s aspekta stručne javnosti, ali ne zanemarujući percepciju i stav građana. Želimo obratiti pozornost na ključne situacije i trendove u društvu, i pozitivne i negativne, iz perspektive policy istraživanja. Istraživanje se temelji na jasnoj definiciji otvorenog društva koja govori upravo ono što bi svatko trebao znati – otvoreno društvo je ono koje priznaje i štiti prava pojedinaca i manjina, koje ograničava ovlasti svih razina vlasti, koje djeluje kroz aktivne, dobro osmišljene institucije civilnog društva, koje se oslanja na zdravo tržišno gospodarstvo, te ono koje omogućava svima, bez obzira na njihovo etničko podrijetlo, vjeru, rasu, ili druge različitosti, puno sudjelovanje u društvenom, političkom i gospodarskom životu. Aktivnosti iDEMO Instituta za demokraciju uključuju: • pripremu i izvođenje projekata javnih politika; • istraživanja vezana za poticanje razvoja u navedenim područjima; • poticanje javnih rasprava o oblikovanju javnih politika u navedenim područjima; • poduzimanje i podupiranje akcija kojima je cilj javno zagovaranje i lobiranje za kvalitetnu javnu politiku u navedenim područjima; • edukacije, savjetovanja, evaluacije, analize, procjene potreba, monitoring.

