Predstavnik EK za zapošljavanje Vladimir Spidla tvrdi da je to apsurdna situacija koja zahtijeva hitne promjene u politici zapošljavanja i bolju primjenu postojećih zakona. Nesrazmjer je najveći, više od 20%, u šest zemalja: Finskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Slovačkoj, Estoniji i Cipru. Iznenađujući podatak jest da je neravnopravnost ravnomjerna i u starim i u novim članicama EU. Europska komisija zahtijeva od 27 zemalja članica da postave jasno definirane ciljeve i rokove za uklanjanje sramotnih razlika, te da će se potruditi da jednakost u plaćama bude jedan od uvjeta dobivanja javnih natječaja. Statistike pokazuju da razlike u plaćama rastu s godinama, obrazovanjem i duljinom karijere: * Razlika je veća od 30% u dobnoj skupini od 50 do 59 godina, u usporedbi sa 7% u dobnoj skupini ispod 30 godina * Razlika je veća od 30% kod osoba s visokoškolskim obrazovanjem, u usporedbi sa 13% kod osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem * Razlika je čak 23% kod radnika koji su zaposleni više od 30 godina, u usporedbi sa 20% kod radnika sa stažem od 1 do 5 godina. Jedan od razloga tolikih razlika u plaćama u Velikoj Britaniji i Njemačkoj je visok udjel žena koje rade na pola radnog vremena, više od 40% u obje zemlje, dok je prosjek EU 31,2%. Države koje imaju najviše žena na menadžerskim pozicijama su Letonija, Litva, Francuska i Mađarska, a slijedi Velika Britanija. Najmanje žena menadžera ima u Danskoj i na Malti i Cipru. Poražavajući podatak je da žene čine 60% diplomanata na europskim sveučilištima.

