Ta činjenica, uz onu da su te najtoplije godine zabilježene u posljednjih dvanaest godina, dokazuje da globalno zatopljenje nije mit. Naprotiv, ono se i dalje nastavlja te bi, prema nekim predviđanjima, do 2100. moglo utjecati na povišenje razine mora do čak 140 centimetara. Već se sada, ističu u WMO-u, svake godine na Arktiku otopi površina leda veća od Švicarske. U Hrvatskoj manje oborina Globalno zatopljenje i takvi scenariji odnose se isto tako i na Hrvatsku, čiji Državni hidrometeorološki zavod trenutno radi na izradi svojega nacionalnog izvješća. - Postoji scenarij da će se u idućih 50 do 100 godina globalno zatopljenje nastaviti i utjecati na rast temperatura od 3 do 5 Celzijevih stupnjeva, a zbog toga bi otapanje leda na polovima povisilo razinu mora do jednog metra. Što se tiče Hrvatske, razina mora bi se trebala povećati od pola do jednog metra, a temperatura povisiti za već spomenuti broj stupnjeva. Osim toga, kod nas se predviđa i od 10 do 20 posto manje oborina, kao i mijenjanje njihove prostorne rasprostranjenosti - objasnio je Krešo Pandžić, pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda i stalni hrvatski predstavnik pri WMO-u, Ivan Čačić, ističe kako je za razumijevanje sadašnje situacije bitno shvatiti onu iz 20. stoljeća. - Tada je na globalnoj razini došlo do zatopljenja od 0,6 stupnjeva Celzijevih. Sadašnja predviđanja podrazumijevaju povećanje od čak osam puta. Simptomi zatopljenja vidljivi su posljednjih dvadesetak godina i postaju sve jači i češći. Prema nekim scenarijima, predviđa se i pojava malarije na jugu Europe. Više ne raspravljamo o tome je li došlo do globalnog zatopljenja, nego o tome kako će vlade, uključujući i hrvatsku, reagirati na novonastale situacije i prilagođavati svoje strateške i ekonomske programe - istaknuo je Čačić. Što je globalno zatopljenje Globalno zatopljenje, ističu stručnjaci, produkt je povećanja koncentracije plinova efekta staklenika, i to posebice ugljičnog dioksida zbog sve većeg izgaranja fosilnih goriva u industriji, energetici i prometu. Zbog toga su u zadnjih dvadesetak godina sve primjetnije i češće ekstremne vremenske situacije te pojava poplava, suša, pijavica ili drugih nepogoda koje su pogubne za ljudska dobra.
Hrvatska za 50 do 100 godina
• 50 - 100 centimetara porast će razina mora
• 3 do 5 stupnjeva porast će temperatura zraka
• 10 do 20 posto smanjit će se količina padalina
Podaci WMO-a
- koncentracija ugljičnog dioksida porasla sa 280 na 379 dijelova na milijun za period od 1000 - 1750
-temperature bi mogle rasti za daljnih 1.4 - 5.8 stupnjeva
- razina mora porast će od 9 do 88 centimetara
Upozorenje graditeljima splitske rive
SPLIT - Premda globalni trendovi mogu utjecati na prilike na Jadranu, kod nas nisu rađene projekcije trendova porasta razine mora. Ivica Vilibić iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže da kod nas u posljednjih pedesetak godina nije bilo značajnijih trendova porasta razine mora. U Splitu su poznate situacije kad je Riva bila poplavljena, što zbog jakog vjetra i valova, što zbog atmosferskog tlaka.
- Nadam se da su projektanti Rive vodili računa o globalnim trendovima, kaže Vilibić. (I. P.)

