Očekujemo da će Sabor u drugom tromjesečju ove godine usvojiti prijedlog zakona o potvrđivanju Kyoto protokola, koji je u četvrtak prihvatila Vlada, čime će biti ispunjen još jedan uvjet za ulazak Hrvatske u EU, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
To dosad, prema njihovim riječima, nije bilo moguće zbog nepovoljnog izračuna dopuštene emisije stakleničkih plinova. Naime, Protokol obvezuje Hrvatsku da u razdoblju od 2008. do 2012. emisija bude barem za pet posto niža od emisije bazne godine (promatrano kao godišnji prosjek u razdoblju od 2008. do 2012.). Ali emisija je u 1990. u Hrvatskoj bila mala, među ostalim i zato što smo znatan dio struje dobivali iz elektrana građenih hrvatskim novcem u Srbiji i BiH.
Zato je hrvatsku ratifikaciju omogućila krajem 2006. usvojena odluka da nam se dopušta povećanje emisije u baznoj godini za 3,5 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida, čime je naša kvota povećana na 34,62 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida. Bez toga bi obveza iz Protokola otežala nužan razvoj hrvatske energetike i gospodarstva i stvorila nam velike troškove zbog prekoračenja kvote.
Protokolom je propisano i izvješćivanje o provedbi obveza, a potpisnice moraju uspostaviti i nacionalni sustav za proračun emisija. Hrvatska je to učinila donošenjem uredbe o praćenju emisije stakleničkih plinova. Kako bi se osiguralo provođenje obveza utvrđeni i kontrolni mehanizmi. Također je propisano da će se državama koje će u razdoblju od 2008. do 2012. ispuštati više stakleničkih plinova od dozvoljenog, premašena kvota pomnožiti s 1,3 te oduzeti od dozvoljene kvote u drugom obvezujućem razdoblju, od 2012. do 2020.
U Hrvatskoj najviše stakleničkih plinova nastaje u energetici (u 2004. godini 74,9 posto), poljoprivredi (12,1 posto), industriji (10,8 posto) i gospodarenju otpadom (2,2 posto). U razdoblju od 2000. do 2004. emisija je rasla po stopi od 3,7 posto.
Kako bi Hrvatska ispunila svoju obvezu, pripremljen je prijedlog strategije i akcijskog plana za ublaženje klimatskih promjena u kojem se predlažu troškovno učinkovite mjere za smanjenje emisija kojima je moguće ostvariti cilj zadržavanja emisija ispod razine utvrđene Protokolom iz Kyota, kažu u Ministarstvu.
U strategiji se razmatraju dva scenarija. Prema scenariju »bez mjera«, emisija bi u 2010. bila za oko 2,3 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida iznad cilja iz Kyota. Prema »scenariju s mjerama«, primjenom svih predloženih troškovno učinkovitih mjera, emisija će biti ispod cilja iz Kyota u cijelom razdoblju od 2010. do 2012. godine.
Provedba niza mjera već je započela u okviru međunarodno financiranih projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Proradile su prve vjetroelektrane snage 6 i 11 megavata, vezano za emisije iz transporta usvojena je uredba o kakvoći biogoriva u kojoj se utvrđuje nacionalni cilj od 5,75 posto biogoriva u ukupnoj količini goriva u 2010. Usvojen je i propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.
Mjere za smanjenje emisija će se i nadalje najvećim dijelom provoditi u energetici: primjenom obnovljivih izvora energije, unapređenjem energetske učinkovitosti u proizvodnji i potrošnji energije, većom primjenom goriva s manje ugljika, posebice prirodnog plina, mjerama u industriji, u gospodarenju otpadom te korištenjem biodizela, bioetanola i ostalih biogoriva u transportu, napominju u Ministarstvu.
