Protekle godine hrana je u brojnim dijelovima svijeta znatno poskupila, što su na svojim proračunima već osjetila domaćinstva diljem svijeta, a očekuju se i daljnja poskupljenja. Suše, poplave, korištenje žitarica u proizvodnji goriva te manje obradivih površina pokretači su rasta cijena

Kako prenosi VOA, ako se hitno ne poduzmu određene mjere, situacija bi se mogla pogoršati. Posljednjih nekoliko mjeseci Meksikanci su prosvjedovali protiv udvostručenja cijene tortilla, Talijani su frustrirani sve skupljom tjesteninom, a Egipćani razljućeni zbog porasta cijena hrane i do 50 posto. Ovo nisu iznimke, već stvarni svjetski trend, kaže Lester Brown iz Instituta Earth Policy iz Washingtona, organizacije koja se bavi pronalaženjem rješenja za ekološki održive ekonomije. U sedam od posljednjih osam godina svjetska proizvodnja žitarica nije zadovoljila potražnju. Crpimo svjetske zalihe žita koje su najniže u zadnje 34 godine. Stručnjaci ovaj zabrinjavajući trend pripisuju sljedećim uzrocima: nedovoljnim ulaganjima u poljoprivrednu tehnologiju, gradnji stambenih i poslovnih objekata na mjestima gdje su nekad bile farme, sve razornijim sušama i poplavama, te sve većoj potražnji za ionako ograničenim zalihama svježe vode. Osim toga, neke se žitarice, poput kukuruza i soje, koje su se nekad uzgajale isključivo za prehranjivanje ljudi i stoke danas koriste za proizvodnju etanola i ostalih bioenergenata kao alternativa nafti i benzinu. Svi su ti faktori zajedno doveli do rastućih cijena hrane koje bi mogle pogoditi siromašno stanovništvo. To potvrđuje i Lester Brown: Oni koji su pri dnu svjetske ekonomske ljestvice jedva da preživljavaju, a s rastućim cijenama hrane neki već i sada ne uspijevaju opstati. Ako se ne poduzmu odlučujući koraci, porast će i glad i stopa smrtnosti u svijetu. Jedan od primjera već poduzetih mjera je ona kojom UN-ove agencije pozivaju farmere na rotaciju usjeva. Gustavo Best iz UN-ove agencije za energetiku objašnjava: Tijekom godine ili kroz više godina trebalo bi izmjenjivati žitarice za prehrambene svrhe s onima namijenjenima za proizvodnju alternativnih izvora energije. Drugi pak preporučuju da se ukinu vladine subvencije za etanol i druga biogoriva, a da se više ulaže u istraživanje žitarica, borbu protiv globalnog zatopljavanja, te gradnju cesta u zemljama u razvoju, što bi omogućilo poljoprivrednicima da dovezu svoje proizvode na tržnicu. No važan je i način na koji trošimo vodu. Mark Rosengrant iz Instituta za istraživanje prehrambene politike iz Washingtona pojašnjava: Poljoprivreda će se morati održati proizvodnjom veće količine hrane s manje raspoložive vode. Stoga ćemo morati koristiti vodu na mnogo efikasniji način, ali i razviti usjeve koji su otporniji na sušu. Rosengrant dodaje da će rastuće cijene dovesti do intenzivnije proizvodnje hrane. A da bi cijene počele padati, potrebna su velika i dugoročna ulaganja. Na Zemlji dovoljno hrane za čitavo stanovništvo Ujedinjeni narodi obilježili su prekjučer Svjetski dan hrane s apelom da se poduzmu konkretni koraci u suzbijanju gladi u svijetu. Naš planet proizvodi dovoljno hrane da se odgovarajuće prehrani čitava njena populacija, izjavio je u Rimu generalni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Jacques Diouf. On je istaknuo da je osiguranje hrane za svako ljudsko biće više od moralnog imperativa. Papa Benedikt XVI. pozvao je na konsenzus međunarodne zajednice upozorivši da su djeca najveće žrtve gladi u svijetu. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon rekao je da svijet ima resurse, znanje i oruđe da svaki pojedinac ostvari osnovno pravo, pravo na hranu. Jedanaest godina nakon Svjetskog summita o hrani održanog 1996. godine broj pothranjenih neprihvatljivo je visok - 820 milijuna u zemljama u razvoju, 25 milijuna u tranzicijskim zemljama te 9 milijuna u razvijenim zemljama.