H-Alter
 Izložba "Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost" u organizaciji Instituta za istraživanje avangarde otvorit će se 26. lipnja kao uvodni događaj istoimene trodnevne međunarodne konferencije koja će u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti okupiti 32 stručnjaka iz zemlje i inozemstva.

Izložba i međunarodna konferencija održavaju se u povodu obilježavanja 100. obljetnice Prvog svjetskog rata i središnji su događaj u nas na kojem će se rekontekstualizirati ta povijesna prijelomnica.

Branko Franceschi, sudionik projekta, ističe kako je upravo razdoblje avangarde trajno promijenilo društvo, društvene procese i samu umjetnost koja više nije težila estetskoj evoluciji, nego je prevratom svih dotadanjih normi uvela radikalne postupke. Feđa Vukić, jedan od izlagača na međunarodnoj konferenciji rekao je kako vjeruje da će njezina interdisciplinarnost te stručnost i ugled sudionika, pridonijeti rasvjetljavanju i dalje tajnovitih putova i neizmjerne energije povijesne avangarde.

Izložba će raritetnim referentnim manifestima, časopisima i umjetničkim radovima iz međunarodnog fundusa Kolekcije Marinko Sudac predstaviti radikalni odmak umjetnika prvih dekada 20. stoljeća od tradicionalnog poimanja umjetničkog stvaralaštva i pozicije umjetnosti u društvenom životu, koji je u mnogome odredio vizualnu umjetnost, kulturu i stvarnost suvremene civilizacije. Bit će izložene futurističke, dadaističke, zenitističke, nadrealističke i druge publikacije, te kolaži i grafička djela umjetnika avangardnih pokreta. Posjetitelji će prvi put moći razgledati 33 futurističkih manifesta, uz iscrpne sažetke na hrvatskom jeziku. Izlošci će biti postavljeni u i oko vremenske lente koja će njihovu pojavu kontekstualizirati u vremenu i prostoru.

Prvi svjetski rat iako mahom koncentriran u Europi smatra se prvim globalnim ratom, a zbog radikalne transformacije kulture i društva koji su uslijedili po njegovom završetku smatra se pravim početkom 20. stoljeća i modernog doba uopće. Predratno ozračje pogodovalo je razvitku modernističke estetike i posebno umjetničkih pokreta čije je članove predviđanje, a potom i kasnije iskustvo ratne traume, usmjerilo prema idejama radikalnih promjena i to ne samo umjetničkog stvaralaštva, već svih društvenih i moralnih vrijednosti, a u konačnici, u općoj pobuni prema bilo kojoj vrsti autoriteta i prema idejama radikalne promjene prevladavajućeg oblika političke moći i svjetskog poretka.