Propuštena prilika da se posluša glas javnosti

Zelena lista, pridružene članice Europske zelene stranke, izražava žaljenje zbog odluke Vijeća gradske četvrti Peščenica-Žitnjak da odbije poslušati glas birača i jasno se izjasniti protiv gradnje spalionice otpada na lokaciji Resnik, kao i u gradu Zagrebu općenito. Takva odluka bila bi razumna, s obzirom na raspoloženje javnosti koju zastupa Udruga za zaštitu okoliša Resnik, a podržava i stranka Zelena lista. Građani su svoj stav jasno izrazili na prosvjednom skupu 31. ožujka te na javnoj tribini 18. lipnja ove godine Nažalost, na sjednici Vijeća 17. lipnja odluku je kao i uvijek donijela glasačka mašina vladajuće Socijaldemokratske partije i njenih satelita. Prihvaćeni su zaključci u kojima se iznose posve formalne ograde: da se trebaju poštivati važeći zakonski propisi, da mora biti uključena domaća i međunarodna struka itd.. Naravno da će to, formalno, uvijek biti zadovoljeno! Oni koji guraju za građane štetne odluke, uvijek će naći podobne stručnjake - iako se i u prihvaćenim zaključcima konatatira kako je uočljivo da su građani i dio stručne javnosti kategorički protiv izgradnje spalionice otpada. Europske mreže udruga CEE Bankwatch i Friends of the Earth uvrstile su zagrebačku spalionicu na listu štetnih projekata, koje na području srednje i istočne Europe sufinancira Europska unija, suprotno načelima same Unije (www.bankwatch.org/billios/). Zastupnici Europske zelene stranke u Europskom parlamentu snažno su podržali taj stav. Među 18 planiranih spalionica, zagrebačka je najveća i najskuplja. Sve se one planiraju u zemljama koje, kao i Hrvatska, danas recikliraju oko 10 posto komunalnog otpada, dok su primjerice Njemačka, Belgija, Nizozemska i Austrija već premašile 50 posto. Spalionice, koje su u tim zemljama intenzivno građene 1980-ih, ostaju danas bez dovoljno goriva, pa se novo tržište traži preko lobističkih veza u zaostalijim državama. Stranka Zelena lista od svojeg se osnivanja 2004. godine protivi gradnji spalionica otpada, smatrajući ih promašenim pristupom. U skladu sa smjernicama Europske unije, maksimalnu pažnju usmjeriti na sustav prevencije nastajanja, odvojenog prikupljanja, ponovne upotrabe i recikliranja otpada. Zagreb se treba uključiti u svjetski savez gradova s ciljem Nula otpada (http://www.zwia.org/). Postaviti cilj recikliranja 50 posto komunalnog otpada do 2020. godine i razraditi etape realizacije. To nije nikakva fantazija, nego realistička opcija: pedeset posto mnogi su već premašili, a glavni grad Australije, Cambera, postavio je zadatak postizanja nula otpadan do 2010. godine