Problem je što nema sankcija za nepoštivanje ravnopravnosti spolova

U upravo raspuštenom sazivu Sabora bilo je 22 posto žena, što je ispod europskih demokratskih standarda. Koji je prosjek ženske zastupljenosti u zemljama Europske unije? Prema bazi podataka koju vodi Europska komisija, prosjek udjela žena u nacionalnim parlamentima iznosi 23 posto. Naravno, ovdje govorimo o prosjeku koji skriva velike razlike među pojedinim državama, pri čemu se na vrhu nalaze skandinavske zemlje. Najviši je udjel žena u parlamentima Švedske (48 posto), Finske i drugih skandinavskih zemalja, a najmanji u Turskoj (samo četiri posto), Malti (devet posto), Rumunjskoj i Mađarskoj (11 posto). Ni u političkim tijelima Europske unije nije dostignut preporučeni prag od 40 posto zastupljenosti žena. U Europskoj komisiji sjedi osam žena od ukupno 19 članova/ica odnosno 30 posto, a isti je i udjel i u Europskom parlamentu. No, strateško opredjeljenje EU-a u ovom području vrlo je eksplicitno: od svih zemalja članica traži se ubrzanje napredovanja prema stvarnoj ravnopravnosti spolova, pri čemu se uporna podzastupljenost žena u politici definira kao ozbiljan demokratski nedostatak. Vladin ured kojem ste na čelu pozvao je političke stranke da na parlamentarnim izborima vode računa o zastupljenosti žena na izbornim listama. I u Hrvatskoj je na djelu trajna podzastupljenost ženskog spola u obnašanju vlasti, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, a ono što zabrinjava jest činjenica da za mnoge ova rodna neizbalansiranost nije prepoznata niti prihvaćena kao političko pitanje. Iako se od prvih višestranačkih izbora 1990. pa do danas broj žena u Saboru kontinuirano povećavao, ne možemo biti zadovoljni s udjelom od 22 posto na kojemu smo se zaustavili nakon izbora 2000. i 2003. Zadatak ovih parlamentarnih izbora trebao bi biti da navedenu stagnaciju promijeni u pozitivan uzlazni trend. Zato smo pozvali sve predsjednike/ce parlamentarnih političkih stranaka da prilikom sastavljanja izbornih lista ispune obveze koje im nalaže Zakon o ravnopravnosti spolova, Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova i cijeli niz drugih nacionalnih i međunarodnih dokumenata koji traže uravnoteženu zastupljenost obaju spolova na izbornim listama. Ovdje je, naravno, ključna uloga političkih stranaka, one su ti filtri koji propuštaju ili ne propuštaju žene u sastav parlamenta, Vlade i rad drugih političkih tijela. Upravo će ovi izbori pokazati stupanj demokratskog sazrijevanja pojedinih političkih stranaka. Koje stranke su, prema dosadašnjem iskustvu, u tom pitanju najosvještenije, a koje bi morale najviše poraditi da dostignu poželjne standarde? S obzirom na to da hrvatski politički sustav sve više skreće u tzv. stranački bipolarizam, jasno je da će ukupan udjel žena u budućem sazivu parlamenta najviše ovisiti upravo o dvjema najjačim strankama - HDZ-u i SDP-u. Zanimljiv je fenomen i tzv. liberalnih stranaka (HNS-a, HSLS-a) na čijim se prvim mjestima kandidacijskih lista u pravilu nalaze muškarci. Očito je da teorijska razdjelnica na modernističke i tradicionalne stranke u ovim slučajevima ne funkcionira. No, moramo pričekati službenu predaju izbornih lista i izborne rezultate za konačnu ocjenu rodne osviještenosti pojedinih političkih stranaka. U ovom sazivu vlade je bilo oko 30 posto žena, što još nije dovoljno, ali je napredak u odnosu na prijašnje godine. Koliki postotak žena priželjkujete u budućoj vladi? Kada je riječ o željama, onda bih osobno voljela vidjeti najmanje paritetan, ravnopravan udjel muškaraca i žena u budućoj vladi. Spomenimo da je udjel žena u vladi Finske 60 posto, da je španjolski premijer Zapatero svojom osobnom odlukom doveo u vladu 50 posto žena, da je Sarkozy također vodio računa o udjelu žena u novoj francuskoj vladi, da je predsjednica njemačke vlade žena - gospođa Angela Merkel. Europski trend je jasan, pa očekujem da će u nova hrvatska vlada biti bar približno na njegovu tragu. U Hrvatskoj postoji Zakon o ravnopravnosti spolova, ali njime nisu predviđene kazne za prekršitelje. Osim toga, čini se da će taj zakon morati ići na ponovno glasovanje u Sabor, jer nije izglasan apsolutnom većinom... Dobro je što je koalicijska vlada donijela taj zakon, ali je loše što je donijela loš zakon. Još sam 2004., odmah nakon osnivanja Ureda za ravnopravnost spolova, predlagala izmjene i nadopune tog zakona upravo zbog neprovedivosti i deklarativnosti pojedinih njegovih članaka. Sada smo neslužbeno čuli kako će Ustavni sud vratiti Hrvatskom saboru na ponovno preispitivanje Zakon o ravnopravnosti spolova temeljem činjenice da nije donesen apsolutnom većinom, odnosno da ne podliježe kriterijima tzv. organskog zakona. Ta nespretnost, s obzirom na to da je Zakon donesen u srpnju 2003., svakako ide na dušu koalicijskoj vladi. No, upućivanje tog zakona na ponovno razmatranje Hrvatskom saboru svakako je prilika da se on poboljša i učini efikasnijim. Tvrdnje da postoji mogućnost ukidanja tog zakona obična su neprofesionalna naklapanja. Može li se pitanje zastupljenosti žena u politici regulirati zakonom koji bi uključivao i sankcioniranje? Naravno da može. U izbornom zakonodavstvu pojedinih europskih zemalja postoji niz takvih primjera. Ovih dana u izdanju Ureda za ravnopravnost spolova upravo izlazi iz tiska Preporuka Odbora ministara Vijeća Europe o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena u javnom i političkom odlučivanju. Na žalost, naše zakonodavstvo ne sadrži sankcije za predlagatelje kandidacijskih lista koje se ne zasnivaju na pozitivnim zakonskim propisima. Izdvaja li država dovoljno novca za rad tijela i udruga koje se bave pitanjima ravnopravnosti spolova? Novca, naravno, nikad nije dosta, ali brojke jasno govore da je u mandatu ove vlade došlo do iznimno značajnog povećanja ukupnih financijskih sredstava namijenjenih institucijama, pa i nevladinim organizacijama koje se bave ravnopravnošću spolova. Što se tiče Ureda za ravnopravnost spolova, njegov proračun je višestruko povećan u posljednjih nekoliko godina, a ukupan udjel sredstava namijenjenih radu udruga u 2006. iznosio je gotovo 20 posto ukupnog proračuna Ureda. No, s obzirom na opseg zadaća i djelokrug rada Ureda koji mu propisuje Zakon, Ured za ravnopravnost spolova trebao bi prerasti u Središnji državni ured za ravnopravnost spolova. Najavljene promjene Zakona prigoda su da nova vlada i nova saborska većina dovedu do ove promjene u sljedećem mandatnom razdoblju. Ništa od emisije o ženama u politici Prije izbora medijima ste uputili i pismo sa Zaključcima Koordinacije županijskih povjerenstva za ravnopravnost spolova u kojem od HRT-a tražite termin za emitiranje emisije u kojoj bi se govorilo o političkoj participaciji žena. Da. To je Koordinacija županijskih povjerenstava žurno zatražila od HRT-a, ali do danas nije stigao nikakav odgovor. Moram napomenuti da HRT i prema Zakonu i prema propisima ima obvezu praćenja programskih sadržaja koji promiču ravnopravnost spolova. LISTE Pozvali smo sve predsjednike/ce parlamentarnih političkih stranaka da prilikom sastavljanja izbornih lista ispune obveze koje traže uravnoteženu zastupljenost obaju spolova na izbornim listama PROSJEK Prema bazi podataka koju vodi Europska komisija, prosjek udjela žena u nacionalnim parlamentima iznosi 23 posto ZASTUPLJENOST Iako se od prvih višestranačkih izbora 1990. pa do danas broj žena u Saboru kontinuirano povećavao, ne možemo biti zadovoljni s udjelom od 22 posto na kojemu smo se zaustavili nakon izbora 2000. i 2003. FENOMEN Zanimljiv je fenomen i tzv. liberalnih stranaka (HNS-a, HSLS-a) na čijim se prvim mjestima kandidacijskih lista u pravilu nalaze muškarci