Neprihvatljive poruke Pozivom na jednotjednu minimizaciju kupnje želimo pokazati građanski bunt prema svemu što se na tržištu događa. Želimo potaknuti potrošače da postanu svjesni svoje snage i da pokažu kako su protiv ovakvog načina neuvažavanja najavljuje Vesna Brčić-Stipčević iz Udruge za zaštitu potrošača, inače profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Savez udruga čine HUZP Zagreb, Slavonski Brod i Samobor, Dalmatinski potrošač Split, Dubrovački potrošač, Šibenski potrošač, Zadarski potrošač i UZP komunalne djelatnosti iz Solina. Prošlotjedni dogovor o pojeftinjenju bijelog i polubijelog kruha te svježeg mlijeka i suncokretova ulja od osam do dvanaest posto, potrošačke udruge ne smatraju bitnim korakom. Što je s voćem, povrćem, mesom i ostalim prehrambenim proizvodima, što s bezobraznim poskupljenjima komunalnih usluga, a što s najavama poskupljenja energenata za gospodarstvo koje će se opet odraziti na građane? Čak ni navedenim proizvodima nisu svi snizili cijene, ali to je i njihovo legitimno pravo, kažu u HUZP, jer ne može se dirigirano upravljati ekonomijom. To se treba regulirati drugim mjerama. Domaći proizvođači su subvencionirani, a kad u svijetu nešto poskupi, cijene se dižu, pa tako potrošači dvaput plaćaju jednu stvar kaže Brčić-Stipčević. Na primjeru kruha, koji je u dvije godine poskupio gotovo dvostruko, također je vidljivo nepoštovanje potrošača. Pravilnika za kruh nema, mi jedemo aditivima napuhane spužvice ili tko zna kakvim tvarima obojene tobožnje "crne" i "kukuruzne" vrste kruha! Devedeset posto kruha je "lažnjak", a cijene peciva prijevara su stoljeća zaključuje prof. Brčić-Stipčević. Za akciju 76 posto Večernjakova anketa na 900 ispitanika pokazala je da prosvjed podržava 75,7 posto građana. Zanimljivo je što su se podjednako izjasnili i stariji i mlađi, i muški i ženski, te glasači različitih političkih stranaka. Znači li to da će od sutra do sljedećeg četvrtka Hrvati doista apstinirati od većih kupnja?

