Hrvatska se suočena sa svjetskom energetskom krizom, inicijalnim kaosom koji se već kotrlja širom svijeta detoniran nezapamćenim skokom cijena nafte, ovih dana odlučuje revidirati odluke vezane uz odavno ugašeni skandal oko Družba Adrie, najozbiljnije se, pokušavajući naći rješenje problema energije za Hrvatsku, najavljuje i gradnja prve nukelarke u Lijepoj našoj. Postoje li i neka druga riješenja krize energije? Je li moguće da je vlastita nuklearka jedini energetski spas Hrvatske? Što o svemu kaže poznati eko-aktivist Vjeran Piršić, predsjednik savjeta Udruge Eko-Kvarner, koja se proslavila uspješnim angažmanom protiv sporazuma Družba Adria? Nakon borbe protiv sporazuma Družba Adria, prvi put smo se suočili sa nacionalnim problemom. Vlada Republike Hrvatske suočena sa nevjerojatnim rastom cijena fosilnih goriva nafte pokrenula je promjenu energetske strategije RH. Taj novi dokument o energetskoj strategiji Hrvatske zove se Zelena knjiga i bit će javnosti dostupna ovog ljeta, a na jesen će vjerojatno biti usvojena u Saboru. Kakve su osnovne postavke nove energetske strategije Hrvatske? Ta strategija je dogmatska. Smatra da mora doći do porasta potrošnje energije u Hrvatskoj ako će ona gospodarski rasti. Po nekim izvorima Hrvatska trenutno troši oko 4.000 megawata struje, a 2.020. godine bi trebala trošiti, prema predviđanjima, oko 6.000 megawata, znači 50 posto više. Ali možete napraviti povećanje društvenogo dohotka kroz neke sektore koji idu na manju potrošnju sirove energije. Ali kako stvoriti energiju potrebnu za gospodarski rast Hrvatske? Hrvatski energetičari još uvijek razmišljaju dogmatski na fosilnim gorivima, dakle nafti, plinu i ugljenu. Kad bi gledali situaciju samo u Hrvatskoj bili bi sigurni da su oni u pravu, ali vidimo da razumne države razmišljaju drugačije. Kako izaći iz ovisnosti o fosilnim gorivima ozbiljno razmatra Kraljevina Švedska, Republika Austrija, SAD, ...Pri tome sva ta tri slučaja koja znam odgovaraju: bez nuklearki. Kako živjeti bez nafte, plina i ugljena? Uz sve ove pomake: nalaženje nafte kod Brazila, u Južnokineskom moru, vađenje nafte iz pijeska u Kanadi, ipak se svi autori slažu da je svjetska potražnja za naftom veća nego proizvodnja. Razlika između potražnje i proizvodnje je oko 100 milijuna barela dnevno. I mi smo po svim relevantnim autorima preskočili vrhunac proizvodnje fosilnih goriva. Znači nije pitanje da li će nestati fosilnih goriva, pitanje je kad će nestati. Što su Šveđani napravili? Odbor koji se time bavi u švedskom parlamentu naručio je studiju koja je jasno rekla: do 2025. godine Kraljevina Švedska se može riješiti ovisnosti o nafti, plinu i ugljenu i to upotrebom biomase i termalnih izvora. Šveđani su na referendumu odbacili nukelarnu elektranu. Švedska ima biomasu, mi je nemamo, ali mi zato imamo sunce. Što vide Amerikanci kao varijantu B u igri oko struje? Izgleda da je oko 30 posto solarne energije u igri. Austrijanci tek rade projekt i njihova procjena je će oni bez fosilnih goriva definitivno moći živjeti tek 2060. ili 2080.. To je proces koji traje desetljećima. Moramo brinuti kakav svijet ćemo ostaviti našim unucima. Svijet Mad Maxa ili nešto bolje. Nama trebaju alternativne varijante koje nisu dogmatske. A to su? Tipičan primjer su vjetroelektrane, pri čemu je sigurno da ima zona gdje ih ne smijemo postaviti zbog ptica. Hrvatska ima vjetra, a ima i privatnih investitora iz Austrije koji su spremni napraviti vjetroelektrane i dati Hrvatskoj dvije tisuće megawata. Koliko je to u nuklearnim elektranama? To su dvije nukelarke na vjetar u Hrvatskoj. Dali su papire prije dvije godine Ministarstvu gospodarstva i traže lokacijske dozvole. I? Institut Hrvoje Požar kaže da je naš sustav star i da ne može primiti više od 360 megawata. Znači oni nam od vjetra mogu dati šest puta više nego što je HEP spreman primiti. Pazite sad: u Danskoj i Njemačkoj je bilo isto, ali tamo su napravili redizajn sustava. A u Hrvatskoj se ne razmišlja avangardno: ajmo sustav redizajnirati, popraviti, nego nećemo dečkima dati dozvolu. I idemo radit nuklearku! Da. Ali postoji jedan veliki problem koji moramo reći, a to je da njemački investitor donosi njemački tehnologiju na naša brda i nama prodaje naš vjetar. Mi nemamo tehnologiju za iskorištavanje vjetra? Imamo. Pravi je odgovor da to budu Končareve turbine i elektrane, gdje će biti zaposleni hrvatski radnici, i da stupove rade hrvatski škverovi. Da li austrijski investitor uvjetuje svoje radnike i tehnologiju? Ne, to mora Hrvatska uvjetovati. Perverzno je da imate više solara u Malmoeu na sjeveru Europe nego u mediteranskom Splitu! Solarizacija Dalmacije je, tvrdim, test inteligencije bilo koje hrvatske Vlade! To je toliko očigledno da je to čista glupost i interes lobija da se to ne realizira. Oko vjetroleketra i solarne energije uvijek je priča da su to premale količine... Vjetroelektrane nisu stalno u pogonu i to je činjenica. Ali kad rade mi bi vjetrom mogli pokriti pola svojih potreba. Da dobijemo snagu nuklearke u Dalmaciji treba solarnim ćelijama pokriti 1.100 hektara površine. Zvuči strašno puno! Jest, zvuči strašno, ali samo golf igralište na Srđu je 310 hektara! Dakle mi sa tri golf igrališta na Srđu rješavamo nuklearku Dalmacije! U solarima. Pri čemu to nije izgubljen teritorij: vi pod tim solarima možete uzgajati jagode ili lubenice! Sa tri golf-igrališta na Srđu pokrivena solarima, ili krovovima tih ukupnih gabarita pokrivenig solarima, plus energija vjetra koju nude investitori, dobijamo struje koju bi nam davale tri nuklearke. Ali to stalno ne radi, nema stalno vjetra, niti stalno ima sunca... Točno, vi morate imati rezervne pogone kad nema vjetra i nema sunca, ali ovo je sigurno nešto što ide. Taj alternativni sistem postoji u zemljama kao što je Švedska. Ali u nas ne postoji, nego kupi nuklearku pa si riješio problem! Kolika će biti cijena hrvatske nuklearke? Cijena nuklearke je dvije i pol milijarde eura, koje Hrvatska nema. I bit će vjerojatno javno-privatno partnerstvo. Govori se o hrvatskoj nuklearki, a to će biti samo hrvatski teritorij. Mi nemamo tehnologiju nuklearke, moramo je kupiti od Francuza ili koga god već, imat ćemo pristupne hrvatske ceste, beton i teren i to je to. Uran nam dolazi iz uvoza, obučavanje inžinjera dolazi izvana i sve drugo. Po čemu je hrvatska nuklearka hrvatska osim hrvatskog teritorija i hrvatskih kupaca te struje? Mislite li zaista da će Hrvatska graditi nuklearku? I kako je ponovo sad ad hoc oživjela Družba Adria? Mislim da je dobro Tonči Tadić rekao da je to jedna velika medijska magla. Dvadeset dana smo govorili o nuklearki i Družbi Adrii i nitko nije govorio o tome da će struja poskupjeti 20 posto!