Hrvatskoj nedostaje osnovna i prateća infrastruktura za zbrinjavanje opasnog otpada, pa se dio takvog otpada izvozi u EU. Prema procjenama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, samo 10 posto opasnog otpada zbrinjava se redovito i na odgovarajuć način. Kako ističe državni tajnik za zaštitu okoliša Nikola Ružinski, to je jedan od najvećih problema koji se prema Strategiji gospodarenja otpadom mora prioritetno riješiti. »U izradi je plan gospodarenja otpadom koji će biti gotov do kraja godine. Pokušat ćemo u što kraćem roku riješiti problem zbrinjavanja i odlaganja opasnog otpada kako ga ne bismo morali izvoziti, te da izbjegnemo njegovo nepravilno odlaganje«, rekao je Ružinski. Napomenuo je da će Hrvatska prema Strategiji do 2025. godine za zbrinjavanje opasnog otpada i popratnu infrastrukturu morati izdvojiti oko tri milijarde eura. Koliko se opasnog otpada proizvede u državi, nema preciznih podataka, no procjenjuje se da je riječ o količini od 100.000 do 200.000 tona godišnje. Neki stručnjaci smatraju da takvog otpada ima godišnje čak 300.000 tona. U Ministarstvu smatraju kako je problem i to što ne postoje financijski stimulansi za gradnju pogona, odvojeno skupljanje i razvrstavanje opasnog otpada, kao ni evidencija o tijeku otpada od nastanka do konačnog zbrinjavanja. Zato su izrađene smjernice kako bi se poboljšao sustav gospodarenja opasnim otpadom, koji predviđa uspostavu i organizaciju mreže sabirališta, način skupljanja i prijevoza te bazu podataka. Aktivisti Zelene akcije upozoravaju na niz manjkavosti. »Hrvatska nema ni jedno odgovarajuće odlagalište opasnog otpada koji se zato mora izvoziti u inozemstvo«, izjavila je za Vjesnik Jagoda Munić iz te udruge. Stajalište je Zelene akcije da svaka zemlja mora zbrinuti otpad koji nastaje na njezinu prostoru, a ako to nije moguće, može ga izvesti u zemlje koje ga mogu zbrinuti. Kao pozitivan primjer navodi zbrinjavanje medicinskog otpada koji se doprema u dvije spalionice specijalizirane za tu vrstu otpada - u Kliničkoj bolnici »Dubrava« u Zagrebu te u Vinkovcima. Negativan pak je primjer zbrinjavanja starih guma u Našicecementu i Koromačnom. Glede reciklaže u najboljem su položaju građani Zagreba kojima je na raspolaganju sedam reciklažnih dvorišta u vlasništvu Čistoće u koja mogu odlagati stare televizore, računala, baterije, staklo, fluorescentne cijevi, gume, akumulatore i slični opasni otpad. Tehnički direktor Čistoće Branko Pintarić najavljuje da će se do kraja godine otvoriti četiri eko-dvorišta - na Kajzerici, u Sesvetama, Maksimiru i Donjoj Dubravi - u koja će se moći odlagati opasni otpad. Dio otpada otkupljuje i tvrtka Unija meteor.

