Foto: M.K.Foto: M.K.U razdoblju od 20. rujna do 20. listopada trajat će međunarodna akcija koalicije "Seed freedom" (Sloboda sjemeu!) te organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pridruže

Udružimo naše snage u najvećem izazovu čovječanstva ikad – borbi za preživljavanje. Naše sjeme je sjeme otpora, posijmo ga zajedno!

U mjesec dana akcije koalicija poziva sve zainteresirane da oslobode svoju kreativnost i pridruže se ovom moćnom pokretu niza zajednica diljem svijeta koje stvaraju alternative dominantnom ekonomskom i poljoprivrednom modelu. U ovo vrijeme globalne krize u kojem se naš planet suočava s ekonomskim i ekološkim kolapsom postoji ogromna potreba za kreativnim alternativnim rješenjima kojima ćemo se izboriti za vraćanje narodu prava na sjeme i hranu kao i zaštitu suvereniteta nad našom prehranom, zemljom, sjemenom i ostalim resursima neophodnim za preživljavanje.

Hrvatski potrošači traže zdravu hranu no ona im je sve teže dostupna kao što ni lokalnim proizvođačima nije dostupno lokalno sjeme, a domaće sorte sve više izumiru!

Na prošlotjednom Forumu za prehrambeni suverenitet u Hrvatskoj: Fine niti lokalnih razvoja 2014. održanom u Čazmi, prikazana je očajna slika prehrambenog sustava naše zemlje kao i niz inicijativa kojima se ljudi u našoj lokalnoj zajednici bore za svoje pravo na zdravu hranu. "Hrvatski stanovnici dnevno pojedu tek večeru i dio ručka iz domaće proizvodnje, a sva ostala hrana dolazi iz uvoza", slikovito je prikazao Miroslav Kovač iz udruge malih obiteljskih gospodarstava Život. Državna politika i dalje nije naklonjena opstanku malih poljoprivrednih gospodarstava, a time i domaće proizvodnje. To je vidljivo primjerice iz neravnopravnog sustava poticaja gdje je u 2013. 83,6% potpora u poljoprivredi raspodijeljeno na samo 21,6 % najvećih proizvođača (podaci Hrvatske gospodarske komore) usprkos činjenici da se 96,4% proizvodnje odvija na obiteljskim gospodarstvima prosječne veličine 5,3 ha. Ekološka proizvodnja čini tek mali dio ionako nedostatne proizvodnje pri čemu najviše zabrinjava proizvodnja povrća. Ekološko povrće proizvodi se na tek 165 ha no ni tu količinu ne pojedu lokalni stanovnici radi loše organiziranog tržišta. Hrvatski potrošači traže zdravu hranu no ona im je sve teže dostupna kao što ni lokalnim proizvođačima nije dostupno lokalno sjeme, a domaće sorte sve više izumiru!

Mnoge inicijative unutar lokalnih zajednica nastoje samoorganizacijom uzeti svoje pravo na zdravu hranu i domaće sjeme u svoje ruke. Na ovogodišnjem forumu prikazano je nekoliko inicijativa alternativnih fondova i mogućnosti financiranja zdrave, lokalne proizvodnje hrane. Krajem godine Zelena mreža aktivističkih grupa pokreće fond Solidarnost 1.0. kojim želi potaknuti lokalne ekološke proizvođače koji svoju proizvodnju usmjeravaju lokalnoj zajednici i time ju osnažuju. Mreža grupa solidarne razmjene predstavila je solidarne akcije kojima su u protekle dvije godine direktno podupirale opstanak lokalne proizvodnje stvarajući partnerstva i organizirajući solidarne akcije, a svoju podršku je dala i novoosnovana Zadruga za etično bankarstvo osmišljavajući razne modele kreditiranja lokalnih proizvođača. Nekoliko udruga sjemenara udružilo se na zajedničkom projektu Sjeme za budućnost istražujući na koji način su organizirane mreže sjemenara Zapadne Europe i što možemo naučiti iz njihovih primjera. Raznim projektima domaće sorte se ponovo vračaju na polja, a zajednički rad na zagovaranju za prehrambeni suverenitet za koji je 70ak okupljenih pokazalo vrlo velik interes svakako može doprinijeti osiguravanju našeg prava na zdravu hranu.

Glavna poruka ovogodišnjeg foruma s kojom ulazimo u Dane akcije za sjeme, hranu i demokraciju u svijetu je: POSTOJI NIZ ALTERNATIVA, MOŽE SE!

Selo i mala gospodarstva naša su prednost, a ne nedostatak. Moramo ih i možemo sačuvati za opstanak budućih naraštaja! Učinimo to ODMAH.