Pozitivna unapređenja pravosude prakse

Uz nekoliko vidnih izuzetaka, većina suđenja za ratne zločine koja smo pratili tijekom 2007. nisu procesnopravno bila ispod standarda pravičnog suđenja, rekla je na okruglom stolu Suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj - problemi i perspektive Katarina Kruhonja iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Uz tu udrugu suorganizatori skupa su Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP), Documenta i Hrvatski helsinški odbor. Iako uz pritisak dijelova javnosti i ozbiljne političke otpore te opstrukcije unutar državnih institucija, procesuiraju se i zločini koje su počinili pripadnici hrvatskih postrojbi. To svjedoči o pozitivnom trendu unaprijeđenja pravosudne prakse u Hrvatskoj, kazala je Kruhonja. Nevladine udruge u izvješću podsjećaju da se glavne zamjerke odnose na suđenja u odsutnosti, zakašnjelo procesuiranje, pitanje zadovoljavaju li suđenja pripadnicima srpskih postrojbi standarde pravičnog suđenja te procesuiraju li se zločini hrvatskih postrojbi. Udruge su iznijele i preporuke za daljnje vođenje procesa za ratne zločine, zauzevši se za jačanje kapaciteta i uloge istražnih centara za ratne zločine pri županijskim sudovima u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te intenziviranje istraga i analizu sudovanja u devedesetim godinama, posebice presuda donesenih u odsutnosti i obustava postupka primjenom zakona o oprostu. Smatraju i da je potrebno poboljšanje podrške svjedocima i položaja žrtava te razvijanje regionalne suradnje pravosuđa na predmetima ratnih zločina. Zoran Pusić iz GOLJP naveo je više primjera u kojima je, smatra, pravosuđe pokazalo pristranost na temelju etničkih kriterija. Za njega ti primjeri nisu zabrinjavajući zbog toga što su to sudačke pogreške, već zbog toga što sustav nije reagirao i ispravio nepravde. Ponovio je i ocjenu GOLJP-a da se u slučaju postupka protiv Branimira Glavaša zakonodavna vlast neprihvatljivo umiješala u sudsku jer je Hrvatski sabor, a ne sud, odlučio o tome hoće li se Glavaš braniti sa slobode. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin najavila je intenziviranje djelovanja Ureda za podršku svjedocima i žrtvama ratnih zločina te dodatnu edukaciju sudaca i odvjetnika u tim postupcima. Kazala je da se smanjuje broj suđenja u odsutnosti te da je Vlada svjesna problema koji postoje u suđenjima, ali i ocijenila da je ostvaren vidljiv napredak u kvaliteti postupaka. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić rekao je da zbog odsutnosti optuženih i osiguravanja dokaza sklopljen niz sporazuma s tužiteljstvima u državama regije. Zadovoljan je razmjenom informacija i dokaza, ali i što je na regionalnoj razini dogovoreno stvaranje baze podataka o svim ratnim zločinima počinjenih devedesetih godina. Baza bi bila napravljena po standardima Međunarodnog sud u Den Haagu kako bi podaci bili usporedivi, a uključivala bi i popise žrtava te sistematizaciju podataka o dokazima i svjedocima. Prva verzija hrvatske baze mogla bi biti dovršena u travnju, kazao je, dodavši da će se o tome razgovarati na sastanku državnih odvjetnika zemalja regije koji bi se trebao održati u svibnju na Brijunima. Na skupu su sudjelovali i šef Delegacije Europske komisije u RH Vincent Degert, predsjednik Vrhovnoga suda Branko Hrvatin, a u ime hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića skupu se obratio njegov posebni izaslanik Tomislav Jakić.