Povjerenstvo za medije: Premalo vremena za uspješnu raspravu o novom Zakonu o ravnopravnosti spolova

Kao nezavisno i stručno tijelo Povjerenstvo za medije ovim se priopćenjem želi pridružiti javnoj raspravi o konačnom prijedloga Zakona o ravnopravnosti spolova kojeg bi Hrvatski Sabor trebao usvojiti do 15. srpnja kada, odlukom Ustavnog suda, prestaje važiti sadašnji Zakon. Izražavamo žaljenje što je javna rasprava o Zakonu o ravnopravnosti spolova vremenski vrlo ograničena, iako je za nju vladao veliki javni interes. Nacrt konačnog prijedloga Zakona tek se je nedavno pojavio na internetskim stranicama Vlade RH i nije široko distribuiran u javnosti što je preduvjet za uspješnu javnu raspravu. Napominjemo da smo kao Povjerenstvo za medije, radnoj grupi za izradu Zakona koju je formiralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, dostavile svoj prijedlog za formulaciju zakonskih odredbi koje se odnose na medije. Nismo međutim bile konzultirane i želimo izraziti svoje neslaganje s člankom 36. prijedloga Zakona koji glasi: Mediji koji objavom programskog sadržaja ili oglašavanjem predstave žene i muškarce na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način s obzirom na spol i spolnu orijentaciju kaznit će se novčanom kaznom do 1.000.000,00 kuna. Ovu odredbu smatramo neprimjerenom zbog sljedećih razloga: 1. U hrvatskom društvu ne postoje istraživanja niti dovoljno razrađeni standardi temeljem kojih bi se moglo, u okvirima razumnih granica, odrediti što je to uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način predstavljanja s obzirom na spol i spolnu orijentaciju. U stvari, jednoznačni kriteriji ne postoje ni drugdje u svijetu. Smatramo da se takvi standardi lakše postižu javnom raspravom, poticanjem rodnih studija u oblasti medija i apeliranjem na novinare, urednike i izdavače. Kaznene i restriktivne mjere, kad su u pitanju mediji, u pravilu su posljednja mjera koju je uputno primjenjivati. 2. Kazna od milijun kuna za medije, najviša je prekršajna kazna predviđena prijedlogom Zakona o ravnopravnosti spolova. Druge prekršajne kazne za fizičke i pravne osobe, poslodavce, državna tijela i jedinice lokalne i regionalne samouprave za ista ili slična djela diskriminacije i uvredljivog postupanja, ili kršenja drugih odredbi Zakona kreću se u rasponu od 1000 do 350.000 kuna. Predlažemo da se članak 36. Zakona o ravnopravnosti spolova preinači tako da predviđena novčana kazna za uvredljivo, omalovažavajuće i ponižavajuće prikazivanje s obzirom na spol, spolnu orijentaciju i rodno izražavanje (koje također treba unijet u Zakon) bude određena u terminima proporcionalnosti težine djela i prihoda koji neki medij ostvaruje (dnevni, tjedni, mjesečni itd. prihod), odnosno proporcije sredstava uloženih u neku reklamnu kampanju Visoka gornja granica predložene kazna za medije određena je paušalno, bez diferencijacije i obrazloženja što bi moglo dovesti do apsurdne situacije u kojoj bi neka druga pravna osoba ili poslodavac, na primjer velika korporacija ili državno tijelo, za isto postupanje dobilo maksimalnu predviđenu kaznu od npr. 350.000 kuna, dok bi neki mali lokalni medij mogao dobiti i trostruko veću kaznu koja bi dovela u pitanje njegov opstanak. Napominjemo da smatramo da je uvođenje sankcija u Zakon o ravnopravnosti spolova, pa i novčanih kazni za njegovo nepoštivanje, dobrodošla promjena jer time njegove odredbe više neće biti mrtvo slovo na papiru. No zbog navedenih razloga smatramo da je predviđena kazna od milijun kuna neproporcionalno visoka u odnosu na druge prekršaje. Svjesne smo da način na koji se žene i muškarci predstavljaju u medijima uvelike utječe i na stvaran društveni status žena i mogu poticati diskriminaciju. Povjerenstvo je u niz slučajeva i samo reagiralo na seksizme, stereotipe i druge vidove uvredljivog prikazivanja žena u medijima. No preveliki naglasak na restriktivnoj i kaznenoj politici prema medijima može dovesti i do zloupotrebe i ograničavanja slobode govora, odnosno ograničavanja jednog drugog temeljnog ljudskog prava, pogotovo u situaciji nepostojanja jasnih kriterija i standarda. Koliko nam je poznato, u Europi i drugim zemljama razvijene demokracije ne postoje tako drastične kazne predviđene u zakonskoj regulativi koja se odnosi na medije, niti u onoj kojom se uspostavlja ravnopravnost spolova. Europski standardi i politike prema medijima i njihova obaveza da promiču ravnopravnost spolova i da izbjegavaju diskriminirajuće prikazivanje temeljem spola i spolne orijentacije, uspostavljaju se zakonskim odredbama o pravu na pristup informacijama i pravu na privatnost i tajnost podataka, te poticanjem uravnoteženog, relevantnog i objektivnog informiranja i većom zastupljenošću žena u profesionalnim strukturama medija, uključujući vlasničku i menadžersku strukturu. Osim toga i Zakon o medijima i Zakon o ravnopravnosti spolova, te drugi zakoni utvrđuju i druge načine sudske zaštite i naknadu štete u građanskom postupku u slučajevima uvredljivog i omalovažavajućeg prikazivanja i postupanja u individualnim slučajevima. Za Povjerenstvo za medije: Sniježana Matejčić, predsjednica Ines Bojić, članica Vesna Kesić, članica Marija Molnar, članica Vesna Roller, članica