Čak 80 posto poslodavaca ne želi invalide rata; zbog predrasuda vrlo često uz njih vežu PTSP, obiteljske probleme, alkoholizam, i sl., a pored njih, najlošije prolaze invalidi od rođenja.

Unatoč zakonskim promjenama, osobe s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje nikako do posla, a u osjetljivoj skupini kojima su vrata radnih mjesta zatvorena prednjače ratni vojni invalidi. Čak 74 posto poslodavaca nema nikakvog iskustva u zapošljavanju invalida, dok njih 80 posto ne želi invalide rata, porazni su podaci iz istraživanju stavova poslodavaca o osobama s invaliditetom, koji je proveo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (ERF), a financirao Zavod za zapošljavanje. Tako je najvjerojatnije zato što se uz pojam ratnih vojnih invalida vrlo često veže PTSP, obiteljski problemi, alkoholizam, što također govori i na predrasude poslodavaca objašnjava prodekanica za znanost ERF-a Lelia Kiš-Glavaš, koja je uz Kristijanu Sokač iz HZZ-a vodila istraživanje provedeno na 1029 poslodavaca. Uz ratne invalide, najlošije prolaze invalidi od rođenja, dok su poslodavci nešto otvoreniji prema invalidima rada. Kao najveću prepreku zapošljavanju poslodavci navode prilagodbu radnog mjesta potrebama osoba s invaliditetom. Usto, otežavajuće su okolnosti što osobe s invaliditetom imanju nižu naobrazbu, te malo radnog iskustva. Poslodavci nerijetko invalidnost povezuju s čestim izostancima s posla, što nije točno, napominje Kiš, jer 90 posto radnika s invaliditetom čak manje izostaje s posla od ostalih. Poslodavci bi invalide, koji u Hrvatskoj čine 10 posto, najradije vidjeli u odvojenim zaštitnim radionicama, dok tek 16 posto smatra da pripadaju tržištu rada.

Posljednje iz rubrika
Što nas čeka